Klimatske promjene jedna su od najvećih prijetnji s kojom se suočava suvremeno društvo, ustanovljuje na početku svoje knjige – studije »Koga briga za klimu, k sociologiji klimatskih promjena?« dr.sc. Jelena Puđak, djelatnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i predavačica na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Posljedica klimatskih promjena i štetnih uzroka koji su do njih doveli postajemo sve svjesniji – Hrvatsku i Evropu posljednjih godina obilježavaju veliki klimatski ekstremi – od velikih suša, toplotnih udara do poplava, čime su nanesene velike štete zajednicama, gospodarstvima, ekosustavima u cjelini, stotine je ljudskih života odneseno… 

  Klimatske su promjene postale problem svakodnevice, pa je sociologinja Jelena Puđak poduzela svojevrsni pionirski poduhvat u nas i napravila studiju – istraživanje čiji je rezultat knjiga »Koga briga za klimu« (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2014.), kojom je otvorila put k sociologiji klimatskih promjena u domaćem okruženju. 

  Knjiga je poziv za rad na promjeni svijesti građana, što je temeljni uvjet za promjenu na bolje. U nas je uvriježen pogled na klimatske promjene kao na nešto što je povezano isključivo s meteorologijom, geofizikom ili nekim drugim prirodnim znanostima. Sociološki pristup problemu mijenja dosadašnji način gledanja na ovaj problem kao na pojave koje se svako toliko pojavljuju kroz povijest civilizacije, kojima se željela otkloniti čovjekova odgovornost za ono što se događa oko njega. Pokazuje da smo sami odgovorni za ono što nam se događa uslijed trpljenja klimatskih promjena, ali i to da se stvari mogu mijenjati na bolje, da situacija nije beznadežna. Rješenja, kako kaže i naš poznati sociolog i mentor dr. Puđak, doktor znanosti i aktivist Vladimir Lay, postoje, i, čak štoviše, Hrvatska prirodno obiluje rješenjima u vidu obnovljivih izvora energije. No još uvijek nema volje niti dovoljno znanja da se ona i primjene. 

 Klimatsko poricanje

Logično je da se sociologija počela baviti klimatskim promjenama, jer njih uzrokuju ljudske aktivnosti, način na koji je društvo organizirano, na koji opstaje i obavlja svoje vitalne funkcije, a to sve ima za nuspojavu ogromne emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. A i posljedice klimatskih promjena će opet najviše trpjeti društvo. 

  Klimatskih ekstrema jest uvijek bilo, no oni su sada intenzivniji i češći. Klimatski skepticizam, odnosno poricanje, pojašnjava dr. Puđak, pokazalo se, pokret je dijela znanstvenika koji su većinom bili na nekoj platnoj listi kao savjetnici kompanija, kojima javno politički instrumenti, uz čiju pomoć bi se smanjile emisije, nisu išli u prilog. Međutim mi vidimo, iz dana u dan, da se nešto čudno događa s klimom, da ona više nije ona klima od prije. Odstupanja se mjere iz sezone u sezonu, dovoljno je samo otići na web stranice našeg službenog Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji sve to marljivo prati, gdje se ta odstupanja lijepo mogu vidjeti i na mjesečnoj bazi, i na bazi sezone, godine, što pokazuje da s klimom nešto ne štima. 

 Visoke emisije

Naravno, zaključuje naša sugovornica, to zatvaranje očiju pred problemom čovjeka će koštati, a posljedice po društvo bit će i ekonomske, a negativno će utjecati i na kvalitetu života. 

  – Moderno ljudsko društvo je društvo visokih emisija. Problem je u načinu organizacije modernog društva, u načinu na koji proizvodimo hranu, energiju, načinu na koji zbrinjavamo otpad, načinu na koji organiziramo privatno, poslovno življenje, sve to uzrokuje velike emisije stakleničkih plinova. Kako bi se smanjile emisije ne može se stvar popravljati samo na jednome aspektu, promjene su sveobuhvatne. Društva visokih emisija karakteriziraju sustavi koji su zatvoreni i međusobno se podupiru. Život u predgrađu i putovanje u veće centre na posao podupire korištenje automobila, a emisije iz prometa su vrlo velike… Svaki aspekt našeg osobnog života je visoko uvjetovan sustavom u kojemu živimo, prometnim sustavom, sustavom opskrbe grijanja naših domaćinstava, kulturom konzumerizma koja nalaže da trebamo puno trošiti, imati stalno novu odjeću, aute, jer inače nismo percipirani kao vrijedni i funkcionalni u društvu, pojašnjava dr. Puđak. 

  Relacije koje je ponudila i u svojoj knjizi vode do shvaćanja da je ideologija neoliberalnog kapitalizma utjecala i utječe na to da čovjek danas pati od velikih posljedica klimatskih promjena koje mu ugrožavaju život, ili njegovu kvalitetu. Ova mlada znanstvenica ističe da je neoliberalni kapitalizam, odnosno kapitalizam općenito, izrastao u nešto što je iz ekonomskog modela preraslo i u politički model, i što je s konzumerizmom, kao ideološkom podlogom neoliberalizma, prerastao u kulturološki model, koji se bazira na velikim, bogatim i vrlo jeftinim izvorima nafte. Da nije bilo nafte u količini u kojoj jest, da ona nije bila toliko jeftina, da nije u toj mjeri subvencionirana kao izvor energije, mi danas možda ne bismo imali probleme koje imamo, kaže ona. Nalaženje i prerada nafte na dnevnoj se bazi subvencionira milijunima i milijardama dolara diljem svijeta, iako znamo da bi te subvencije trebalo uložiti u razvoj i komercijalnu dostupnost nekih drugih, obnovljivih oblika energije, koji nam ne čine štetu. 

 Sveobuhvatna promjena

Promjena, koja je moguća i potrebna, je sveobuhvatna – mora se djelovati na svim područjima. Tijekom ljudske povijesti i ranije su se događali prijelazi s jednog energetskog sustava na drugi, u svim sferama. Društva su se na taj način i razvijala, no za te je prijelaze trebalo proteći 50-ak godina. Mi danas nemamo to vrijeme, trebali bismo to nekako ubrzati, društvenom inovacijom i svjesnim upravljanjem na međunarodnoj, pa sve do lokalne razine bi se, planiranim socijalnim inžinjeringom, to moglo postići.