Toplinski udari najviše će pogoditi tropske krajeve, zatim područja poput Sredozemlja, Bliskog istoka, područja zapadne Europe, središnje Azije i SAD-a
BERLIN – Područja svijeta pogođena toplotnim udarima udvostručit će se do 2020. te će se povećavati i u nadolazećim desetljećima, kako se bude nastavilo globalno zatopljenje klime stakleničkim plinovima, objavili su u četvrtak njemački i španjolski znanstvenici.
Te projekcije, bazirane na novim kompjutorskim modelima, veći su poziv na uzbunu od zaključaka UN-ove klimatske konferencije održane prošle godine.
Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene, UN-ovo tijelo koje prikuplja rezultate istraživanja iz svih dijelova svijeta, o valovima vrućina reklo je sljedeće: »Vrlo je vjerojatno da će se duljina trajanja, učestalost i intenzitet toplotnih udara povećati nad većinom kopnenih područja«.
Ljetni temperaturni maksimumi, koji su Australiju pogodili ove godine, dijelove SAD-a 2012. i Rusiju 2010., danas zahvaćaju pet posto Zemljine kopnene površine, stoji u izvješću.
»To će se do 2020. udvostručiti, a do 2040. učetverostučiti«, napisali su znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters.
Toplinski udari najviše će pogoditi tropske krajeve, zatim područja poput Sredozemlja, Bliskog istoka, područja zapadne Europe, središnje Azije i SAD-a.
»U brojnim će krajevima do kraja stoljeća najhladniji ljetni mjeseci biti topliji nego oni koji su najtopliji danas«, ako se ne zaustavi ispuštanje stakleničkih plinova, rekao je Dim Coumou s Instituta za istraživanje klime u Potsdamu.
Stručnjaci upozoravaju da emisija takvih plinova, koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, dovodi do porasta globalnih temperatura što izaziva sve obilnije padaline, toplotne udare, poplave i podizanje razine mora.
