Služba za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS) doprinijela je nedavno objavljenoj studiji koju je vodila njemačka meteorološka služba Deutscher Wetterdienst. Studija ukazuje na vrlo neobične niske vrijednosti ozona u slobodnoj troposferi na sjevernoj hemisferi i sugerira da su smanjene emisije zbog COVID-19 mjera uzrokovale smanjenje ozona između 1 i 8 kilometara nadmorske visine. CAMS provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa u ime Europske komisije.

Richard Engelen, zamjenik ravnatelja Službe za nadzor atmosfere Copernicus, komentira: „Pandemija COVID-19 dovela je do mjera zatvaranja širom svijeta, što je imalo značajan učinak na naše emisije. Primjerice, manje cestovnog i zrakoplovnog prometa značilo je manje sagorijevanja goriva i ispuštanje manje emisija u atmosferu. To je uzrokovalo nižu koncentraciju dušikovih oksida, koji su glavni pokretači fotokemijskih reakcija u atmosferi. Niske koncentracije dušikovih oksida u slobodnoj troposferi značile su nisku fotokemijsku proizvodnju, što je rezultiralo s manje ozona.”

„Naši podaci reanalize CAMS-a pridonijeli su studiji pokazujući da se niske vrijednosti ozona, kako su primijećene promatranjima balona, ​​nisu mogle objasniti promjenama meteoroloških uvjeta iz godine u godinu, što je dovelo do zaključka da su smanjene emisije vjerojatno glavni uzrok ”, dodaje.

Dok u stratosferi ozon igra ključnu ulogu u zaštiti života na Zemljinoj površini od štetnog i opasnog UV zračenja, ozon u troposferi je zagađivač, ali i glavni staklenički plin. U idealnom slučaju, u stratosferi bi trebalo biti puno ozona, a u troposferi samo malo. Međutim, ljudske aktivnosti rezultirale su smanjenjem stratosferskog ozona tijekom prošlog stoljeća i porastom troposferskog ozona.

Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Dostavlja slobodno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurirane informacije vezane uz naš planet i njegovo okruženje. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan, između ostalih.

ECMWF upravlja s dvije službe iz Europskog programa promatranja Zemlje Copernicus: Služba za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS) i Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S). Doprinose i Službi za upravljanje u hitnim situacijama Copernicus (CEMS). Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF) neovisna je međuvladina organizacija koju podržavaju 34 države. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno te izrađuje i širi numeričke vremenske prognoze svojim državama članicama. Ti podaci u potpunosti su dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Super računarsko postrojenje (i pridružena arhiva podataka) na ECMWF jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu iskoristiti 25% svog kapaciteta za svoje potrebe.

ECMWF otvara svoje urede po državama članicama za neke aktivnosti. Uz sjedište u Velikoj Britaniji i Računalni centar u Italiji, od ljeta 2021. u Bonnu u Njemačkoj bit će smješteni i novi uredi s naglaskom na aktivnosti koje se provode u partnerstvu s EU, poput Copernicusa..