iStock
Veliki jezični modeli i generativni AI alati zahtijevaju ogromnu računalnu infrastrukturu
povezane vijesti
- Ova žena odlučila je na godinu dana sve odluke u životu prepustiti AI-u: “Znala sam da nije osoba, ali…”
- ‘Nedavno sam kupila knjigu, a umjesto imena prevoditelja piše da je prevedeno uz pomoć AI-alata. Počelo je i kod nas…’
- Scorsese na meti kritika jer podržava korištenje AI-ja na filmu: “To je jednostavno odvratno”
Umjetna inteligencija mogla bi već za nekoliko godina postati najveći potrošač vode i električne energije na planetu. Novo izvješće Ujedinjenih naroda upozorava da bi rast AI tehnologije do 2030. mogao stvoriti dosad nezabilježen pritisak na globalne resurse, zbog kojeg ćemo platiti značajnu ekološku cijenu.
Prema novom izvješću Instituta Ujedinjenih naroda za vodu, okoliš i zdravlje (UNU-INWEH), podatkovni centri koji pokreću AI sustave mogli bi do 2030. trošiti više vode za hlađenje nego što cijelo čovječanstvo godišnje koristi za osnovne potrebe pijenja. Istodobno, njihova potrošnja električne energije mogla bi dosegnuti čak tri posto ukupne svjetske proizvodnje struje.
Golemi potrošači resursa
Veliki jezični modeli i generativni AI alati zahtijevaju ogromnu računalnu infrastrukturu. Tisuće poslužitelja rade neprekidno, proizvodeći velike količine topline koju je potrebno hladiti. Upravo taj proces troši goleme količine vode.
Autori izvješća procjenjuju da bi AI infrastruktura do kraja desetljeća mogla zahtijevati oko 9,3 bilijuna litara vode godišnje. To je količina usporediva s osnovnim godišnjim potrebama za vodom više od 1,3 milijarde ljudi.
Osim vode, podatkovni centri zauzimaju sve više prostora i zahtijevaju rast proizvodnje električne energije. Stručnjaci upozoravaju da bi njihov ugljični otisak mogao dosegnuti razinu usporedivu s emisijama cijele Velike Britanije.
Zašto učinkovitiji AI ne znači manju potrošnju?
Zanimljivo je da izvješće osporava često ponavljanu tvrdnju kako će budući AI sustavi biti učinkovitiji i samim time trošiti manje resursa.
Autori navode takozvani “Jevonsov paradoks”, ekonomski fenomen prema kojem veća učinkovitost često dovodi do još šire upotrebe tehnologije. Drugim riječima, ako AI postane jeftiniji i dostupniji, ljudi i tvrtke koristit će ga još više, što može dodatno povećati ukupnu potrošnju energije i vode.
