Tvrtka Google ponudila je ovoga tjedna građanima zemalja članica Europske unije internetski obrazac koji mogu ispuniti kako bi, u skladu s nedavnom presudom Suda EU-a, zatražili brisanje određenih rezultata pretraživanja, odnosno osobnih podataka za koje smatraju da su neprikladni, irelevantni ili zastarjeli. Na taj potez Google se odlučio nakon što je prije dva tjedna Sud EU-a potvrdio pravo Europljana da »budu zaboravljeni« na internetu, ustvrdivši da je tražilica dužna u pojedinim slučajevima, na zahtjev fizičke osobe, izbrisati zastarjele osobne podatke običnih korisnika.

»Pravo na zaborav«

Google je na stranici za podršku korisnicima uz obrazac objavio i pojašnjenje tko i kako može uputiti zahtjev za uklanjanje rezultata pretraživanja, istaknuvši da će u provedbi presude europskog suda razmotriti svaki pojedinačni zahtjev te pokušati postići ravnotežu između prava na privatnost i prava javnosti na informaciju. Kada budu razmatrali zahtjeve, navode dalje, utvrdit će uključuju li rezultati pretraživanja zastarjele informacije, ali i je li riječ o informacijama od javnog interesa, primjerice, o financijskim prijevarama, kaznenim osudama ili javnom ponašanju dužnosnika. 

Korisnik koji želi uklanjanje nekog sadržaja, treba – uz svoje osobne podatke i kontakt – navesti i internetsku adresu na kojoj se sporna informacija nalazi, objasniti ako je potrebno zbog čega se stranica odnosi na njega te zašto smatra da su informacije nerelevantne, zastarjele ili na neki drugi način neprikladne. Da bi se spriječile zlouprabe, potrebno je priložiti i kopiju identifikacijskog dokumenta s fotografijom, poput vozačke dozvole ili osobne iskaznice. 

Na »pravo na zaborav« izborio se Španjolac Mario Costeja Gonzales koji je još prije četiri godine podnio nadležnom tijelu za zaštitu podataka prigovor jer su korisnici interneta, kad bi u tražilicu Googlea upisali njegovo ime, dobivali poveznice prema dvjema stranicama dnevnika La Vanguardia iz siječnja i ožujka 1998. godine. Na tim se stranicama nalazio oglas za dražbu njegovih nekretnina, zbog ovrhe pokrenute radi naplate dugova iz socijalnog osiguranja. Gonzales je tražio da spomenuti dnevnik izbriše ili izmijeni te stranice, ali i da ih s rezultata pretraživanja ukloni i Google.

Posebni razlozi

 S obzirom da je ovrha odavno bila završena, smatrao je da njezino navođenje više nije relevantno. Slučaj je na kraju završio pred Sudom EU-a koji se pozvao na europsku direktivu kojom se uređuje obrada osobnih podataka. Suci su istaknuli da »čak i u početku zakonita obrada točnih podataka može s vremenom postati neusklađena s Direktivom ako su ti podaci, s obzirom na sve okolnosti pojedinog slučaja, neprikladni, ako nisu relevantni odnosno nisu više relevantni ili ako su pretjerani u odnosu na svrhe zbog kojih su obrađeni kao i na proteklo vrijeme«. Prema presudi, poveznice prema mrežnim stranicama koje sadrže takve informacije treba izbrisati s popisa rezultata, »osim ako ne postoje posebni razlozi, kao što je to uloga koju ta osoba ima u javnom životu, a koji opravdavaju prevagivanje javnog interesa na pristup tim informacijama u okviru takvog pretraživanja«.