Saznajte male trikove i budite sigurniji on-line

Postalo je upitno je li danas privatnost uopće moguća, na internetu i izvan njega

Može se početi od sasvim jednostavnog postavljanja lozinke na mobitele, a korisno bi bilo i odlogirati se s Facebooka, Twittera, Gmaila ili kakvog drugog servisa

Big Brother sindrom, stvoren u suvremenim društvima, zahvaljujući razvoju sve naprednijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, građane u svakodnevnim situacijama neprekidno izlaže nekoj vrsti nadzora i praćenja.

Nadzor je praktično postao sastavni dio modernog života jer građani nemaju kontrolu na koji način i u koje svrhe se koriste njihove osobne informacije, bilo da je riječ o poslodavcima, javnim službama, vladinim agencijama ili privatnim kompanijama, koje te informacije koriste u marketinške svrhe. Samim tim postalo je upitno je li danas privatnost uopće moguća, na internetu i izvan njega. 

  Paket za samoobranu

I dok će oni paranoičniji ili aktivisti i profesionalci kojima zbog prirode posla kojim se bave prijeti visok rizik od krađe osobnih podataka, odabrati Tor, PGP ili kakav drugi protokol kako bi zamaskirali svoje aktivnosti, postoji nekoliko jednostavnih trikova i postupaka koji svima mogu pomoći da zaštite barem nešto svoje privatnosti u umreženom svijetu. Onima prvima preporuka je pročitati savjete za »samoobranu od nadzora«, dostupne na webu Electronic Frontier Foundationa, ssd.eff.org, gdje svi zainteresirani mogu pronaći informacije kako da se opreme svojim »paketom za samoobranu«, bilo da je riječ o aktivistima, prosvjednicima, braniteljima ljudskih prava, novinarima ili ljudima koji su već dobro upućeni u čuvanje svoje sigurnosti na mreži.       Svi drugi mogu početi i od sasvim jednostavnih stvari kao što je postavljanje lozinki na svoje mobitele. Nešto što će mnogima sigurno biti prava gnjavaža, jer »zašto bi gubili tih par sekundi da uopće možemo početi koristiti svoje telefone«, ipak će spriječiti nekoga iz bliže okoline da slobodno razgleda popis često korištenih kontakata, pročita spremljene poruke ili otkrije kakvu neugodnu tajnu. Nitko se ne bi usudio ostaviti otključan auto ili stan, zar ne, pa zašto onda ostaviti otključan mobitel? Uostalom, internet je pun priča na temu »znam da nisam smio, ali bacio sam pogled na mobitel svoje djevojke, i…«.   

Isto tako, trebalo bi obratiti pažnju na to da se baš svakome na upit ne ostavlja vlastita e-mail adresa ili broj telefona. Korisno bi bilo i odlogirati se s Facebooka, Twittera, Gmaila ili kakvog drugog servisa kad se završi s postanjem, tvitanjem, ili slanjem e-mailova. Ne samo da će se na ovaj način barem malo smanjiti količina svekolikog praćenja surfanja po webu, isto tako spriječit će nekoga tko će kasnije koristiti isto računalo da pokrene neki od spomenutih servisa i »baci se« na pregledavanje osobnih fotografija ili poruka.

Ne treba posebno spominjati da je odjava s društvenih mreža ili e-mail servisa posebno važna, ako se koristi tuđe ili računalo na javnim mjestima. Kad smo već kod društvenih mreža, tko već nije, neka promijeni svoje opcije privatnosti na Facebooku kako bi njegove postove vidjeli samo njegovi prijatelji. Korisno je i redovito čistiti povijest surfanja i kolačiće u svom internetskom pregledniku, gdje je moguće uključiti i opciju da se povijest pretraživanja briše nakon svakog korištenja preglednika.

Postoji i niz popularnih dodataka za internetske preglednike, kao što su recimo TACO i MaskMe, koji smanjuju količinu korisničkih osobnih podataka koje je moguće pratiti na internetu. 

  Alarm na ime

Tko želi kontrolirati na kojim ih se sve mjestima na internetu spominje, mogu na Googleovom servisu www. google.com/alerts postaviti alarm na svoje ime ili e-mail adresu. Za svaku od upisanih fraza može se pratiti njihovo pojavljivanje na različitim webovima ili društvenim mrežama. Korisnici Gmaila mogu uključiti i »potvrdu u dva koraka« za spajanje na svoje Google račune.

O čemu se radi? Nakon uključenja ove opcije, Gmail račun više neće biti moguće pokrenuti s nekog novog uređaja, bez upisivanja posebnog koda, koji se šalje na broj mobilnog telefona. Samim tim, čak i da nepoznati netko dođe u posjed nečije zaporke za Gmail račun, neće moći iskoristiti tu zaporku da bi se spojio s nekog drugog računala. Riječ je o korisnom alatu koji koriste već milijuni korisnika Gmaila, a tisuće drugih prijavljuju se svakog dana, barem ako je vjerovati Googleu. Jedino treba pripaziti na to da baterija mobitela nije prazna. 

  Lozinka ili ključ

Moglo bi se razmisliti i o enkriptiranju sadržaja vlastitog računala, kako bi samo osoba s lozinkom ili enkripcijskim ključem mogla pregledavati sadržaj tvrdog diska. Enkriptiranje sadržaja tvrdog diska jednostavno je uključiti putem Bitlockera za korisnike Windowsa, FileVaulta za one kojima je drag Mac, ili već pri instalaciji jedne od brojnih Linux distribucija. 

   Konačno, pri svakom posjetu nekom od bezbrojnih sajtova na internetu, ostavljaju se tragovi u obliku vlastite IP adrese, čime se u najmanju ruku otkriva približna lokacija i telekom, preko kojeg se osoba spaja na internet. IP podatke lako je moguće sakriti korištenjem nekog od brojnih VPN servisa, među kojima ima i besplatnih, ili već spomenutog Tora, na www.torproject.org.