Beta verzija ChatGPT-a, chatbot alata za komunikaciju baziran na tehnologiji umjetne inteligencije predstavljena je krajem prošle godine, a samo pola godine kasnije ChatGPT postao je gotovo sveprisutan, njegova je primjena široka, od svakodnevnog komuniciranja s drugim ljudima, preko učenja i pisanja u sustavu obrazovanja, stvaranja pisanog sadržaja svih vrsta, do generiranja ideja kroz „razgovor“ s umjetnom inteligencijom. Uz širu uporabu i moguće zlouporabe, počeo je rasti strah da će u mnogim zanimanjima ljudi biti svi manje potrebni, od uredskih poslova, do copyrightera u oglašivačkoj industriji, pa čak i do toga da umjetna inteligencija već sada može zamijeniti razne scenariste u industriji zabave.

Koliki je zapravo strah od umjetne inteligencije, utemeljen ili ne, provjerila je agencija Reuters u suradnji s globalnom tvrtkom za istraživanje tržišta Ipsos. U istraživanju sprovedenom na 4,415 punoljetnih građana SAD-a, 61 posto ispitanih misli da umjetna inteligencija (AI)  donosi negativne efekte i da je prijetnja ljudskoj civilizaciji. Samo 22 posto misli da nema opasnosti od umjetne inteligencije, dok 17 posto nije sigurno.

Kad se gleda političke preferencije, odnosno svjetonazori ispitanih, razlike nisu tako velike kao što bi se moglo pretpostaviti. Veći je postotak onih koji misle da AI nosi rizik za čovječanstvo u redovima glasača Donalda Trumpa (70 posto), ali nije mnogo manji među glasačima Joea Bidena (60 posto).

“To dovoljno govori koliko je širok sloj Amerikanaca zabrinut zbog umjetne inteligencije. Sadašnji trenutak je ekvivalent početku nuklearne ere i imamo korist od percepcije javnosti koja je u skladu s potrebom da se nešto poduzme.” – rekao je Landon Klein, jedan od direktora Instituta za budućnost života (Future of Life Institute), organizacije koja stoji iza otvorenog pisma u kojem se zahtijeva šestomjesečna pauza u istraživanju umjetne inteligencije. Težinu pismu daje potpis Elona Muska, čovjeka u čiju predanost tehnološkom progresu ne treba sumnjati, ali očito ima dobrih razloga zašto i on misli da bi prije sveopće uporabe trebalo na neki način regulirati primjenu umjetne inteligencije.

Ipak, iako očito postoji visok konsenzus u javnosti oko rizika za čovječanstvo s umjetnom inteligencijom, to ipak nije najveća briga Amerikanaca, ili barem nije najčešća. Naime, u istom istraživanju Ipsosa objavljenom danas, 82 posto je zabrinuto zbog rizika od recesije, a 77 posto u strahu od kriminala podržava povećanje fondova za jačanje policijskih snaga.

Ne slažu se pak svi sa Muskom i Institutom za budućnost života. Kako prenosi Reuters riječi stručnjaka koji podržavaju i razvijaju tehnologije umjetne inteligencije, čini se da je u javnosti previše stvari oko umjetne inteligencije usmjereno na moguće negativne efekte ili zlouporabe.

Neke tehnologije, poput ubrzavanja otkrivanja i razvijanja novih lijekova, nisu tako javno eksploatirane kao ChatGPT, a mogle bi spasiti mnogo života. Mišljenje znanstvenika u području informatike naginju na pozitivnu stranu uporabe umjetne inteligencije. Kao i svako drugo pomagalo koje smo otkrili kroz povijest kao ljudi, i umjetna inteligencija može poboljšati kvalitetu ljudskog života i pomoći ljudima da budu kompetentniji i učinkovitiji u svakodnevnom životu i poslu.