U optužnici se navodi da je Samsung u tvornici predvidio 32 sekunde za sklapanje mobitela i 65 sekundi za sastavljanje televizora. Dakle, radni ritam je ubitačan. Tužiteljstvo navodi i da je jedan radnik zapakirao gotovo 3.000 mobitela u jednom danu
Charlie Chaplin u filmu »Moderna vremena« kritizirao je uvjete rada u tvornicama tridesetih godina prošloga stoljeća, ali i otuđenje čovjeka od rada, odnosno dehumanizaciju samoga rada. Chaplin, i inače socijalno itekako angažiran filmski režiser, stvorio je jednu od najpoznatijih scena filmske literature: radnik zavrće matice do iznemoglosti, ali pokretna traka je brža od njega, odnosno norma je postavljena tako visoko da je on ni uz najveći trud ne uspijeva ispuniti. U pokušajima da dohvati nezavrnute matice radnika (glumi ga Chaplin) proguta sam stroj i njega pritišću golemi zupčanici.
Punih 77 godina prošlo je otkako je Chaplin snimio »Moderna vremena«, a današnja moderna vremena malo se razlikuju od onodobnih. To se može zaključiti u slučaju južnokorejskog diva Samsunga i položaja radnika, njih 6.000, u Samsungovoj tvornici u brazilskom gradu Manausu. Ovoga je tjedna podignuta tužba protiv Samsunga i to zbog kršenja radnog prava i loših uvjeta rada.
Inspektori brazilskog ministarstva rada otkrili su da radnici rade 15 sati po smjeni. Ne samo da su smjene nedopustivo duge, nego poslodavac radnicima nije omogućio odgovarajući odmor. U toj se tvornici proizvode Samsungovi smartphonei i televizori, a u ta je dva proizvoda južnokorejska kompanija svjetski tržišni lider. Tako dugotrajne smjene izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme: jake bolove u leđima, a mnogi se radnici žale da ih nakon deset sati stajanja hvataju grčevi u nogama.
Pravi uvjeti rada i smislenost usporedbe s Chaplinovim junakom u »Modernim vremenima« shvaćaju se zna li se da se u optužnici navodi i da je Samsung u toj tvornici predvidio točno 32 sekunde za sklapanje mobitela, odnosno 65 sekundi za sastavljanje televizora. Dakle, radni ritam je doslovce ubitačan. Tužiteljstvo navodi i da je jedan radnik zapakirao gotovo 3.000 mobitela u jednom danu.
Od Samsunga se traži mnogo i izgubi li parnicu morat će mnogo toga promijeniti. Za početak, u tom će slučaju morati promijeniti način rada i propisane radne procedure kako bi se ubuduće izbjegle zdravstvene posljedice koje radnici imaju zbog nehumanih uvjeta rada u tvornici u Manausu. Osim spomenutih bolova u leđima i grčeva u nogama, mnogi radnici pate od kroničnih upala tetiva i kroničnih upala zglobova. Od Samsunga se traži i isplata 108 milijuna dolara odštete radnicima, a kompanija također treba podmiriti troškove liječenja radnika oboljelih od profesionalnih bolesti.
Kronične bolesti
Samsung, megakompanija koja stvara čak jednu petinu južnokorejskog BDP-a, izdala je pomirljivo priopćenje. Navodi da će potpuno surađivati u bilo kakvoj formalnoj istrazi i postupku te da će potpuno surađivati s brazilskim vlastima. »Mi vodimo veliku brigu o tome da osiguramo radnu okolinu koja jamči najviše industrijske standarde zdravlja, sigurnosti i dobrobiti za naše zaposlenike širom svijeta«, navodi Samsung u priopćenju, a prenosi Associated Press.
Samsung nije prva tehnološka tvrtka koja je na udaru javnosti, ali i inspekcija, zbog loših radnih uvjeta u svojim tvornicama. Zanimljivo je da su radni uvjeti obično lošiji u tvornicama izvan matične zemlje kompanije nego li u tvornicama u matičnoj zemlji. Takve kritike javnosti i inspekcija mogu biti efikasne, a dobar primjer za to je Apple, veliki rival Samsunga kad je riječ o tržištu Samsunga, ali istodobno i velik kupac poluvodiča od južnokorejske kompanije. Prije nekoliko godina Apple je bio na udaru kritike zbog loših uvjeta radnika koji proizvode njegove proizvode, od smartphonea do prijenosnih računala. Apple je na to odgovorio tako što od 2007. godine objavljuje godišnje izvješće o pritužbama radnika u njegovim tvornicama, a od prošle godine je i član Fair Labor Associationa. Sve su te tvrtke svjesne da su njihovi tehnološki proizvodi u osnovi roba široke potrošnje, a kupnja takve robe često ovisi i o reputaciji same tvrtke, pa i njenom odnosu prema zaposlenicima.
Protiv sindikata
U lošem položaju nisu samo radnici u manje razvijenim zemljama ili brzo rastućim ekonomijama kakva je brazilska. U lošem položaju mogu biti i radnici u zemljama koje su visokorazvijene u svakom pogledu, pa i u pitanju zaštite radničkih prava. Početkom kolovoza zaposlenici američke kompanije Amazon, čiji je vlasnik Jeff Bezos nedavno postao vlasnik Washington Posta, štrajkali su zbog loših radnih uvjeta i onemogućavanja sindikalnog organiziranja radnika. Štrajk je uslijedio malo nakon što je američki predsjednik Barack Hussein Obama posjetio skladište Amazona u Sjedinjenim Državama. Tom je prilikom Obama od te goleme kompanije zasnovane na internetskoj prodaji zatražio otvaranje novih, dobro plaćenih radnih mjesta za Amerikance.
Njemački sindikalisti, pak, tvrde da Amazon nikako ne bi smio biti korišten kao tvrtka-uzor jer je politika te kompanije usmjerena protiv sindikata i sindikalnog organiziranja, radni uvjeti u kompaniji su loši, plaće slabe, a golemi broj radnika zaposlen je na određeno ili preko agencija za zapošljavanje. Amazon je de facto optužen da svoju poslovnu kulturu, kad je riječ o radnim odnosima i uvjetima, nastoji izvesti u Njemačku koja je njegovo drugo najvažnije tržište. U Njemačkoj Amazon zapošljava oko 9.000 ljudi, a strana mu je ideja kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora što je sastavni dio njemačke tradicije u odnosima poslodavaca i radnika. Tako izbjegava plaćati i tretirati svoje zaposlenika na isti način kako su tretirani drugi radnici u maloprodaji, u što spada i Amazon. Ti su drugi radnici zaštićeni kolektivnim ugovorom koji Amazon ne primjenjuje, čime stvara i nelojalnu konkurenciju. Sad još samo treba sačekati da neki novi Charlie Chaplin snimi nova »Moderna vremena« koja bi, istine radi, uvelike distribuirao Amazon, a bio bi prikazivan na Samsungovim televizorima.
