Deset kineskih regulatornih agencija, uključujući i središnju banku, prošlog su tjedna objavile sveobuhvatnu zabranu kriptovaluta u toj zemlji. Prema njima, sve kripto-transakcije unutar državnih granica se od sada smatraju ilegalnim financijskim aktivnostima.

Objava je dovela do pada vrijednosti bitcoina, koji je potonuo za oko 6 posto u samo sat vremena. Tijekom vikenda cijena vodeće svjetske kriptovalute je s gotovo 45 tisuća dolara pala na nešto iznad 41 tisuću dolara, da bi se u međuvremenu djelomično oporavila. Sličnu su krivulju doživjele i ostale najpopularnije kriptovalute.

Kina je inače jedno od većih svjetskih tržišta kriptovaluta, odnosno, bila je do sada. Njezini stanovnici često su se okretali bitcoinu uslijed nepovjerenja prema domaćem financijskom sustavu i službenoj valuti. Prema najnovijim odlukama, Kinezi više ne smiju trgovati kriptovalutama, koje se sada smatraju protuzakonitima, i sredstvom koje se ne smije na tržištu koristiti kao novac. Jednako tako Kinezima je zabranjeno i poslovanje s inozemnim mjenjačnicama, no regulativa barem ne zabranjuje izričito posjedovanje kriptovaluta.

“Peking je toliko neprijateljski raspoložen prema ekonomskoj slobodi da ne može ni tolerirati da njihovi ljudi sudjeluju u vjerojatno najuzbudljivijoj inovaciji u financijama u posljednjih nekoliko desetljeća” – napisao je na Twitteru američki republikanski senator Pat Toomey.

Kao razloge za svoje oštre odluke u ovom području kineske vlasti navode da se bitcoin i druge kriptovalute koriste za špekulativna ulaganja, razne kriminalne aktivnosti poput kockanja, pranja novca, prevare, piramidalne sheme i slične akcije. Ističe se i zabrinutost regulatora za građane, jer su kriptovalute inherentno nesigurna investicija koja im može značajno ugroziti financijsku sigurnost i imovinu.

Rat Kine protiv bitcoina započeo je 2019. godine, kada je prvi puta zabranjeno trgovanje kriptovalutama. No, Kinezi su nastavili njima gotovo neometano trgovati putem inozemnih mjenjačnica. Ove godine nastavilo se sa stezanjem obruča oko kripta, pa je, uz zabranu financijskim institucijama da trguju kriptoimovinom, na snagu stupila i naredba bankama da ne smiju privatnim osobama omogućiti kupnju kriptovaluta, a istodobno je postrožena i zabrana rudarenja.

Iz središnje banke posebno su naglasili kako se kriptovalute, uključujući bitcoin i tether, ne smatraju fiducijarnim novcem i narušavaju gospodarski i financijski poredak, a kinesko Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme (NDRC), važna agencija za upravljanje makroekonomijom smatra kako je aktivnost rudarenja kripta rizična i da vrlo malo pridonosi kineskom gospodarskom rastu. Također se navodi zabrinutost za okoliš, da industrija rudarstva kriptovaluta troši ogromnu količinu energije i mogla bi omesti napore u postizanju ugljične neutralnosti zemlje. U rujnu 2019. na Kinu  je od sve energije globalno potrošene na rudarenje kriptovaluta, otpadalo 75 posto električne energije. Danas je taj odnos pao na 54 posto naprama u 46 u korist ostatka svijeta,

“Gubitnici u svemu ovome su uglavnom Kinezi”, rekao je Christopher Bendiksen, voditelj istraživanja u upravitelju digitalne imovine CoinShares. “Sada će izgubiti oko 6 milijardi dolara godišnjeg prihoda od rudarenja, koje će se slijevati u preostale globalne rudarske regije poput Kazahstana, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.”

Prema analitičaru Danielu Laneu, potez Kine mogao bi u određenoj mjeri mogao poremetiti evoluciju kriptovaluta, ali ne nužno na način na koji bi to mnogi željeli. Usporedio je to s glazbenom industrijom nakon masovne pojave piratstva. Pokazalo se da je puno učinkovitije provoditi inovacije na tržištu, nego se boriti s piratima ili u ovom slučaju s korisnicima kripta. Jedan od razloga obračuna s kriptovalutama, smatraju neki analitičari, jest što Kina priprema vlastitu digitalnu valutu – digitalni juan koji će, za razliku od kriptovaluta, moći kontrolirati.

Mnoge druge zemlje, uključujući Veliku Britaniju i SAD, također su počele razvijati vlastitu digitalnu valutu središnje banke – CBDC-e. Poput kriptovaluta, središnje banke preko CBDC-a pokušavaju osigurati digitalni novac koji se može brže kretati i učiniti internetske financijske alate pristupačnijima. Za razliku od kriptovaluta, CBDC -ovi neće biti decentralizirani, a središnje će banke zadržati određeni stupanj kontrole nad njima.

Kako će ova odluka, zajedno s krizom oko prezaduženog ogromnog investicijskog nekretninskog holdinga Evergrandea koja ovih dana trese Kinu, utjecati na budućnost kripto-tržišta, teško je sa sigurnošću reći, no u prošlosti napadi na digitalne valute nisu predstavljali mnogo više od kratkog zastoja.

“Kineska zabrana trgovanja bilo kakvim kriptovalutama imat će neke kratkoročne efekte za vrijednost kriptovaluta, no dugoročni efekt će vjerojatno biti prigušen”, smatra Ganesh Viswanath Natraj, profesor financija na Warwick Business School za Bloomberg.