Trgovinski rat između SAD-a i Kine poprima sve šire razmjere. Nakon niza poteza koji ograničavaju prodaju kineskog hardvera i softvera i velikog pritiska na funkcioniranje tehnoloških kineskih firmi na području SAD-a zbog navodnog straha za nacionalnu sigurnost, Kina sve češće i sve intenzivnije odgovara protumjerama.

Najnovija među njima je ovotjedna odluka kineskog ministarstva trgovine da od 1. kolovoza ograniči izvoz osam proizvoda galija i šest proizvoda germanija. Iza ove definicije kriju se važni metali neophodni i u industriji poluvodiča, što bi dodatno moglo podići cijene na svjetskim tržištima i možda još gore, dovesti do novih prekida u lancima opskrbe i zakomplicirati krizu s čipovima koja polako prelazi u permanentno stanje.

Poznavatelji situacije se boje da je ovo samo početak, da bi Kina mogla proširiti listu rijetkih metala kojima će ograničiti izvoz. Ne bi im bilo pri put, istu su metodu primijenili kad su prije 12 godini trgovinski zaratili s oduvijek im mrskim Japanom. Nevolja za cijeli svijet je u činjenici da uz sve veću tehnološku naprednost Kine, ova je zemlja mjesto bogatih nalazišta svih rijetkih metala koji se mogu zamisliti, a neophodni su za elektronsku i posljedično, modernu auto i vojnu industriju.

Galij je rijetki metal vrlo niskog tališta i relativno visokog vrelišta, sličan aluminiju, s poluvodičkim svojstvima i nezaobilazan je za izradu elemenata u elektronici, od dioda do integriranih sklopova. Germanij je nezamjenjiv u izradi visokofrekventnih tranzistora, fotodioda, detektorima zračenja, u gama-spektometriji…
Širina njihove primjene u današnjoj elektronskoj industriji je velika i Kina je dominantno najveći proizvođač ovih elemenata. Drugim riječima, nema zemlje koja može zamijeniti njihovu njenu ulogu kad zatvori izvozne kanale.
Inače, cijena ovih rijetkih metala iznosi oko 1500 dolara po kilogramu, što jest puno ali i dalje oko 40 puta manje negoli cijena zlata.