Više od mjesec dana najpoznatija i najvrjednija kriptovaluta bitcoin držala se prilično stabilno na vrijednosti između 23 i 25 tisuća dolara i izgledalo je da se polako oporavlja od pada na 18 tisuća dolara u lipnju, kad su američke Federalne rezerve na neki način okončale dugu eru lake dostupnosti novca dizanjem kamata.

No investitorima u bitcoin, posebno onim koji su ga kupovali kad je vrijedio 30, 50 pa preko 60 tisuća dolara, glavobolje ne prestaju. Naime, prvi put poslije 14. srpnja, bitcoin je ponovno pao ispod praga od 20 tisuća dolara u ponedjeljak i otad se vrti na tim razinama.

Kako se iz mišljenja raznih financijskih analitičara može zaključiti, novi pad vrijednosti bitcoina i ostalih kriptovaluta, ima direktan uzrok u prošlotjednom govoru predsjednika Federalnih rezervi, odnosno američke središnje banke,  Jeromea Powella koji je naznačio da bi mogli nastaviti s politikom povećanja kamata, odnosno poskupiti novac kako bi obuzdali inflaciju.

Zadnje povećanje kamata najviše je – logično – pogodilo poslovanje u domeni špekulativne imovine, a najskuplju cijenu platili su ulagači u kriptovalute. Tako se od rekordne vrijednosti bitcoina iz studenog 2021. od 68 tisuće dolara, strmoglavila na 18 tisuća u lipnju kad su američke Federalne rezerve donijele odluku o povećanju kamata. Dosad su u 2022.  kamate rasle u četiri navrata, za 2,25 posto ukupno što bi značilo da se na svakih 10 tisuća dolara kredita plaća 225 dolara kamata više.

Dakako, ova politika naštetila je i drugoj špekulativnoj imovini, cijena dionica je također odmah pala nakon Powelovog govora, što je još jednom pokazalo da su dionice i kriptovalute „osjetljive“ na iste intervencije regulatornih financijskih tijela, samo što u pravilu vrijednost kriptovaluta pada brže i po većoj stopi.

„Evanđelisti“ bitcoina koji su u godinama ekonomskog rasta i jeftinog novca isticali superiornost kriptovaluta i predviđali stalni rast, sad su, u novim okolnostima, suočeni uskom povezanošću monetarnih državnih politika i vrijednosti kriptovaluta, prisiljeni na šutnju. Oni pak manje ostrašćeni, racionalno presuđuju i predviđaju da bi bitcoin s daljnjim rastom kamata kao odgovorom država na inflaciju mogao pasti i na 10 tisuća dolara i da je budućnost vrlo neizvjesna, odnosno rizična kad je u pitanju ulaganje u kriptovalute.

U takvim situacijama oni najtrezveniji preporučuju oprez, posebno ulagačima amaterima kakvih ima nebrojeno kad su u pitanju kriptovalute. Naime, njihova preporuka glasi da u ovakvoj situaciji ekonomske neizvjesnosti nije pametno stavljati sve na kriptovalute. Dapače, kažu kako bi bilo mudro u ovom trenutku od svega što netko ulaže, tek pet posto potrošiti na kupnju kriptovaluta.