Svako malo pojavi se novi naslov koji upozorava da će umjetna inteligencija »pojesti« naša radna mjesta. Slike robota koji preuzimaju urede, algoritama koji pišu izvještaje umjesto analitičara i chatbota koji zamjenjuju cijele timove postale su gotovo svakodnevna medijska hrana. Realnost unutar kompanija koje UI stvarno koriste u velikom opsegu, pokazuje se, ipak je puno slojevitija – i manje apokaliptična – od onoga što sugeriraju naslovi.

Devedeset posto zaposlenika jedne tehnološke kompanije danas svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju. Neki od njih, ljudi od kojih to nitko ne bi očekivao, sami su si programirali male aplikacije koje im godišnje uštede stotine sati posla. To nije priča iz Silicijske doline, nego iz Infobipa – i prema riječima njihovog potpredsjednika za ljudske potencijale Marina Bezića, tek je početak.

Presvlačenje
industrije

Dok svijetom kruže naslovi o masovnim otkazima u tehnološkom sektoru, a strah od umjetne inteligencije raste, Bezić nudi drugačiju dijagnozu: industrija ne umire, nego se presvlači. I baš kao kod svake velike presvlake, oni koji se ne snađu na vrijeme teško hvataju korak s promjenama.

Iako je najlakše otpuštanja u tehnološkom sektoru pokriti izjavom da je »umjetna inteligencija zamijenila ljude«, Bezić kaže da je stvarnost mnogo prizemnija. Velike, uglavnom američke kompanije, danas se nalaze između dvije vatre: moraju ubrzano ulagati u UI, ali istovremeno investitorima dokazivati da drže troškove pod kontrolom. Dodatni faktor je zapošljavanje tijekom pandemije, koje je u mnogim slučajevima bilo brže nego što je bilo održivo, a današnja otpuštanja samo su zakašnjela korekcija.

Ondje gdje UI ipak izravno utječe na gubitak posla, presudna nije sama tehnologija, nego brzina kojom je konkurencija bolje iskoristi. Kompanije koje se prilagođavaju rastu, one koje kasne – kaskaju. I upravo ta podjela, kaže Bezić, danas oblikuje cijelu industriju.

Drugim riječima, umjetna inteligencija u ovoj priči rjeđe igra ulogu izravnog »krivca«, a češće ulogu ubrzivača postojećih trendova. Kompanije koje su već imale problem s neefikasnim procesima ili prevelikim organizacijama, UI transformacija samo je prisilila da se s tim suoče brže nego što bi inače. One koje su bile otvorene i disciplinirane, u istoj toj tehnologiji prepoznale su priliku za rast, a ne prijetnju.

– Ono što se najviše promijenilo nije popis traženih vještina, nego ono što stoji iza njih. Tehničko znanje i dalje otvara vrata, ali sve češće se propituje nešto teže mjerljivo – kako netko razmišlja, koliko je uporan i razumije li smisao vlastitog posla. Vještine se mogu naučiti, no puno je teže promijeniti način na koji netko razmišlja i pristupa problemu, kazao Bezić.

Rast iznutra

Na taj popis nedavno se ušuljala i nova stavka – otvorenost prema umjetnoj inteligenciji. Ne traži se stručnost, nego znatiželja. Nije nužno da kandidat već zna raditi s UI alatima, važnije je da je spreman promijeniti navike, napustiti rutinu i usmjeriti se na ono što stvarno donosi vrijednost.

Zanimljivo je da se ta promjena dogodila relativno tiho, bez velikog »resetiranja« kriterija zapošljavanja. Kompanija nije preko noći počela tražiti isključivo UI stručnjake, niti je uvela test poznavanja alata kao uvjet za ulazak u proces selekcije. Umjesto toga, znatiželja i otvorenost prema učenju jednostavno su dobile veću težinu u ukupnoj procjeni kandidata, kao još jedan sloj onoga što se oduvijek provjeravalo, samo prilagođen novom kontekstu.

U Rijeci Infobip posluje već jedanaest godina, a ured je nedavno prešao stotinu zaposlenika, uz najave daljnjeg širenja. Većina su inženjeri, no sve više raste i broj ljudi koji su u izravnom kontaktu s klijentima, u prodaji, korisničkoj podršci i savjetovanju.

Za Bezića je riječki ured najbolji dokaz da njihova filozofija »grow from within«, rasta iznutra, stvarno funkcionira u praksi.

– Ljudi koji su prije pet, sedam ili deset godina došli na početničke pozicije, danas vode timove i cijele poslovne jedinice, a neki su stigli i do visokih globalnih uloga. Poseban naglasak stavlja se na studente i praktikante, jer nam je cilj da unutar kompanije izgrade karijeru koja uključuje rad s najnovijom tehnologijom i međunarodne projekte. To je nešto što Infobip razlikuje od većine poslodavaca u Hrvatskoj, tvrdi Bezić.

Takav model rasta ima i praktičnu vrijednost za samu kompaniju. Ljudi koji su prošli kroz nekoliko internih uloga bolje poznaju proizvod, procese i kulturu organizacije nego bilo koji vanjski kandidat, koliko god impresivan bio njegov životopis. U vrijeme kada se tehnologija mijenja brzinom kojom se prije mijenjala moda, to unutarnje znanje, tko koga treba pitati, gdje su prečaci, koji je pristup već isproban, postaje jedna od rijetkih stabilnih točaka na koje se kompanija može osloniti.

UI-first kompanija

Najveći strah oko UI-ja – da će masovno »pojesti« radna mjesta Bezić relativizira.

– Ne vidim nagli nestanak čitavih zanimanja, nego postupnu promjenu unutar postojećih uloga. Inženjeri, marketingaši, ljudi u financijama i prodaji i dalje su podjednako potrebni. U marketingu, na primjer, UI danas preuzima velik dio istraživanja i pisanja sadržaja, ali umjesto da ljude učini suvišnima, oslobađa im prostor za ideje i strateško razmišljanje. Smjer je jasan, idemo prema većoj dodanoj vrijednosti, a ne prema smanjenju uloge ljudi, poručio je Bezić.

Infobip se javno predstavlja kao UI-first kompanija, no to ne znači da su algoritmi preuzeli upravljačku palicu. Netko i dalje mora postaviti prave ciljeve, dati kvalitetne upute i provjeriti je li rezultat dobar. Samo što se sada do tog rezultata dolazi mnogostruko brže. U praksi to znači da se od svakog zaposlenika očekuje da UI koristi za ubrzavanje posla, a od menadžera da promišljaju kako cijele procese automatizirati ili redizajnirati. Najveći pomak dogodio se, kaže Bezić, u brzini donošenja odluka.

– Danas je moguće eksperimentirati, testirati desetke rješenja i prepoznati ono najbolje u razmjerima koji prije jednostavno nisu bili zamislivi. UI transformaciju ne promatramo kao alat za smanjenje broja zaposlenika, već kao priliku za razvoj njihovih sposobnosti, kazao je.

Ni u jednoj organizaciji promjena ne prolazi bez otpora, a Infobip to i ne krije. Rješenje nije bilo prisila, nego jasan okvir: korištenje UI-ja postalo je službeni cilj svakog zaposlenika za tekuću godinu, popraćen pristupom naprednim alatima, internim edukacijama i desecima hackathona na kojima manji timovi kroz nekoliko dana rješavaju konkretne probleme iz vlastitog posla.

Tome se pridružio i interni »centar izvrsnosti« sastavljen od tima stručnjaka koji drugim odjelima pomaže pronaći najbolju primjenu UI-ja. Zahvaljujući takvoj organizaciji, više od 90 posto zaposlenika danas koristi UI alate, a dio njih otišao je korak dalje i sam razvio rješenja koja štede stotine sati rada godišnje. Sljedeći izazov, kaže Bezić, više nije uvjeriti ljude da koriste UI, nego pojedinačna rješenja pretvoriti u alate koji se mogu primijeniti šire, u određenim timovima i funkcijama kojima donose najveću vrijednost.

Sposobnost učenja

Može li obrazovni sustav uopće pratiti tempo kojim se UI mijenja? Bezić je iskren: ne može, i to je u redu. Nerealno je očekivati da fakulteti stignu naučiti studente svemu što će im trebati u području koje se mijenja iz mjeseca u mjesec. Umjesto toga, predlaže da UI uđe u nastavu kao alat koji pomaže studentima bolje savladati vlastitu struku, a ne kao zaseban predmet koji brzo zastari. Puno važnijom smatra jednu, naizgled jednostavnu vještinu, sposobnost učenja samog po sebi. Uz nju izdvaja kritičko razmišljanje, naviku propitivanja i istinsku želju da se razumije problem koji se rješava – vještine koje ne zastarijevaju bez obzira na to koja je tehnologija trenutačno popularna.

Bezić mladima koji tek grade karijeru u tehnologiji savjetuje da već tijekom studija razvijaju socijalne vještine, posebno suradnju i timski rad, te da nauče prihvatiti i manje atraktivne zadatke jer nijedan posao ne čine isključivo oni koje volimo.

– Važno je dobro poznavanje temeljnih principa struke, jer se alati i tehnologije mijenjaju, dok osnove ostaju iste. Jednako važna je sposobnost brzog učenja, koja će dugoročno vrijediti više od bilo koje pojedinačne tehničke vještine. Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, mladi je trebaju koristiti kao alat za dublje razumijevanje gradiva i stvaranje nečeg vrijednog, a ne samo za brzo izvršavanje zadataka, poručio je Bezić.

Naglasio je još jednom kako umjetna inteligencija ne ukida potrebu za ljudima, nego mijenja fokus njihovog rada. Rutina se automatizira, a prostor koji ostaje, postavljanje pravih pitanja, razumijevanje konteksta, donošenje odluka i briga o odnosu s klijentom, postaje sve vrjedniji, ne manje. To ne znači da promjena neće biti bolna za dio ljudi i dio kompanija. Bit će onih koji se neće stići ili neće htjeti prilagoditi, baš kao što je svaka veća tehnološka revolucija u prošlosti, od industrijalizacije do dolaska interneta, ostavila iza sebe i gubitnike. No iskustvo kompanija poput Infobipa pokazuje da scenarij masovnog istiskivanja ljudi nije jedini mogući ishod, niti nužno onaj najvjerojatniji.

Umjesto toga, ono što se čini izglednijim jest tržište rada na kojem će najveću vrijednost imati oni koji znaju surađivati s tehnologijom, a ne oni koji je se najviše boje. Tko nauči postavljati prava pitanja, brzo se prilagođavati i razumjeti ljude s kojima radi, imat će prednost u industriji koja tek ulazi u svoju pravu transformaciju – onu u kojoj granica između ljudskog i strojnog rada postaje sve tanja, ali uloga čovjeka, paradoksalno, sve važnija.

Customer-facing timovi sve važniji

Paradoksalno, u eri sve moćnije umjetne inteligencije, raste vrijednost onih koji rade najizravnije s ljudima. Tehnologija sama po sebi ne rješava poslovne probleme, i dalje netko mora razumjeti klijenta, njegove potrebe i kontekst u kojem posluje.

– U eri u kojoj UI sve više preuzima rutinske zadatke, upravo ta sposobnost razumijevanja korisnika, prepoznavanja pravog problema i povezivanja tehnologije sa stvarnim poslovnim potrebama postaje ključna razlika, pojasnio je Bezić. Zato Infobip najavljuje dodatna ulaganja u customer-facing timove, uključujući i onaj u Rijeci.

Infobip preuzima američku tvrtku SocketLabs

Infobip, koji ove godine obilježava 20. obljetnicu osnutka, objavio je ovoga tjedna akviziciju američke tvrtke SocketLabs, američke tvrtke koja razvija infrastrukturu za slanje velikih količina e-mailova putem više pružatelja usluga.
Kako se navodi u objavi, akvizicija dodatno učvršćuje poziciju Infobipa na tržištu infrastrukture i isporuke e-mailova te proširuje njegovu platformu mogućnostima koje odgovaraju na potrebe velikih poduzeća i neovisnih proizvođača softvera (ISV-ova) u upravljanju, praćenju i optimizaciji slanja e-mailova velikog opsega.

Ova akvizicija u skladu je s ciljem transformacije Infobipa u AI-first kompaniju, s obzirom na to da svojim korisnicima sada nudi Email Deliverability Agent rješenja, dok će integracija analitičkih mogućnosti SocketLabsa dodatno povećati njegovu vrijednost te unaprijediti način na koji tvrtke uz pomoć naprednih tehnologija i automatizacije optimiziraju učinkovitost e-mail komunikacije, navedeno je u objavi.