Supermarketi diljem Europe našli su se na meti sumnjivog kibernetičkog napada koji je pogodio njihove hladnjake i zamrzivače. Incident je ponovno otvorio pitanje sigurnosti uređaja povezanih s internetom, od industrijskih strojeva do kućanskih aparata, koji bi mogli postati meta hakera.

Pametni uređaji poput hladnjaka, sustava centralnog grijanja i perilica rublja sve se češće povezuju s internetom kako bi se njima moglo upravljati na daljinu. No upravo ta mogućnost otvara prostor za potencijalne zlouporabe jer svaki uređaj povezan na mrežu može postati meta zlonamjernih napadača.

To, međutim, ne znači da hakeri mogu jednostavno preuzeti kontrolu nad svakim takvim uređajem. Veliki proizvođači uglavnom ulažu znatna sredstva kako bi osigurali svoje tehnologije.

Ipak, sigurnosni propusti već su ranije otkriveni. Istraživači su još 2015. godine pokazali kako bi ranjivost u Samsungovu pametnom hladnjaku mogla omogućiti presretanje internetskog prometa.

Zasad nema dokaza da su kućanski aparati bili meta kibernetičkih napada koji su u studenome pogodili supermarkete.

Proizvođači moraju učiniti više

Ciaran Martin, bivši čelnik britanskog Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost (NCSC), smatra da proizvođači moraju učiniti više kako bi zaštitili uređaje povezane s internetom.

“Moramo zahtijevati mnogo više od velikih tehnoloških kompanija kako bi nam od samog početka osigurale sigurnije uređaje i proizvode”, upozorio je.

Potrošačima je savjetovao da redovito ažuriraju svoje uređaje i, gdje god je to moguće, uključe višefaktorsku autentifikaciju, odnosno dodatnu provjeru identiteta prilikom prijave.

“Znam da je to naporno, ali traje samo nekoliko sekundi”, rekao je.

U Velikoj Britaniji od travnja 2024. na snazi je zakon koji proizvođačima određenih pametnih uređaja namijenjenih potrošačima propisuje minimalne standarde kibernetičke sigurnosti. Među zahtjevima su pravila o lozinkama i sigurnosnim ažuriranjima.

Britanski NCSC objavio je da surađuje s međunarodnim partnerima i predstavnicima industrije kako bi utvrdio što se dogodilo u napadima na supermarkete, ali zasad nema saznanja da je incident imao posljedice u Velikoj Britaniji.

Unatoč tome, istraživači organizacije UK Cyber Defence identificirali su više od 800 sučelja za upravljanje rashladnim sustavima i zgradama povezanih s britanskim trgovcima kojima je moguće pristupiti putem javnog interneta.

Britanska vlada već je razgovarala s čelnicima velikih trgovačkih lanaca o otpornosti na kibernetičke napade, nakon ranijih incidenata u maloprodajnom sektoru.

Helen Dickinson, izvršna direktorica Britanskog maloprodajnog konzorcija, upozorila je da su kibernetički incidenti velika prijetnja trgovcima. Tvrtke zbog toga surađuju s NCSC-jem, razmjenjuju informacije o prijetnjama i nastoje ojačati svoje sigurnosne sustave.

Raniji napadi izazvali probleme s opskrbom hrane

Ovo nije prvi put da su kibernetički napadi na trgovačke lance izazvali zabrinutost zbog mogućih posljedica za opskrbu hranom.

Kada su u svibnju 2025. hakeri izveli napade ucjenjivačkim softverom na britanske trgovačke lance M&S i Co-op, trgovci su se suočili s poteškoćama u opskrbi pojedinih trgovina svježim namirnicama.

Tom Hegel, istraživač u tvrtki za kibernetičku sigurnost SentinelOne, smatra da trgovci moraju jasnije definirati tko je odgovoran za sigurnost opreme.

“Trgovci moraju odgovoriti na pitanje tko je odgovoran za sigurnost te opreme, a ne samo za njezino popravljanje”, rekao je.

Povezivanje uređaja s internetom svakodnevnu tehnologiju čini praktičnijom, ali sigurnosne mjere moraju pratiti taj razvoj.

“Kada napadač jednom preuzme kontrolu nad tim sustavima, legitimne funkcije poput odmrzavanja mogu postati sredstvo za izazivanje štete”, upozorio je Hegel.

Ugroženi bi mogli biti i automobili, elektrane i vodoopskrba

Opasnosti ne postoje samo u trgovinama i kućanstvima. Povezani uređaji i sustavi koriste se i za daljinsko upravljanje industrijskim strojevima i vozilima.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Ken Munro podsjetio je na demonstraciju iz 2015. godine, kada su istraživači uspjeli daljinski hakirati automobil marke Jeep preko njegova internetski povezanog multimedijskog sustava.

Taj je slučaj potaknuo poboljšanja sigurnosti vozila.

“Srećom, automobilska industrija shvatila je ozbiljnost problema i riješila ga”, rekao je Munro.

Mobilne internetske veze koriste se i za nadzor opreme u elektranama te sustavima vodoopskrbe, što inženjerima omogućuje daljinsko upravljanje infrastrukturom.

Munro smatra da britanske komunalne i infrastrukturne tvrtke uglavnom dobro štite takve veze, no upozorava da se sigurnosni standardi znatno razlikuju od zemlje do zemlje.

Najveću zabrinutost izazivaju manje infrastrukturne tvrtke s ograničenim financijskim sredstvima, koje se možda još uvijek oslanjaju na stariju i ranjiviju opremu.

Bez odgovarajuće zaštite, sličnim rizicima mogao bi biti izložen gotovo svaki pogon ili uređaj povezan s internetom, od automobilskih tvornica do elektroenergetske i prometne infrastrukture, upozorio je Olivier Daloy, stručnjak za kibernetičku sigurnost iz tvrtke Zscaler.