Europski parlament prošlog je četvrtka usvojio Zakon o digitalnom identitetu, takozvani zakon o europskom digitalnom novčaniku, koji će omogućiti građanima i poduzećima da se digitalno identificiraju.

Danas svakodnevno koristimo digitalni identitet, a poznato je da se naši podaci zloupotrebljavaju – oni se monetiziraju i na njima se jako dobro zarađuje, rekla je danas na predstavljanju tog zakona Romana Jerković, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

Ona je pojasnila da je plan da se korištenjem ovakve aplikacije u budućnosti, među ostalim, građani mogu identificirati osobnim dokumentima pohranjenim u mobilnim telefonima.

– Ne pohranjuju se samo identifikacijski dokumenti, tamo će biti i diplome, svjedodžbe, zdravstveni karton, porezna kartica, rodni, vjenčani list, domovnica…

Samo država može osigurati da se digitalni novčanik poveže sa svim državnim servisima, te da on bude funkcionalan u svim članicama EU-a.

Država građanima daje alternativu da se na brz, siguran i jednostavan način mogu identificirati i pritom mogu kontrolirati s kim će, kad će i koliko će informacija podijeliti, rekla je Jerković, koja je pripremila izvješće i u ime Parlamenta vodila pregovore s državama članicama o pravilima za razvoj jedinstvenog digitalnog identiteta građana Europske unije, sličnog onima koje koriste na platformama poput Googlea i Applea.

Korištenje će biti na dobrovoljnoj bazi – tko želi, koristit će ga, a tko ne, i dalje će moći koristiti fizičke dokumente.

Smisao ovog digitalnog novčanika, čije će korištenje biti besplatno, je da bude interoperabilan, a veliki benefit bit će i taj da će biti priznat u svim državama članicama.

– Promjena adrese stanovanja, prijava na fakultet bilo koje države članice EU-a, otvaranje bankovnog računa, traženje kredita, iznajmljivanje automobila…

Reformski potencijal ovog zakona ogleda se u modernizaciji državne administracije, javnih servisa i možda ovo otvara mogućnost i za elektronsko glasanje u Hrvatskoj, pojasnila je Jerković.

Ova aplikacija neće biti univerzalna. Naime, svaka država razvijat će svoj digitalni novčanik – oni će imati iste tehničke specifikacije, ali će moći izgledati drukčije.

Budući da Hrvatska već godinama ima sustav e-Građani, on će pomoći da se digitalni novčanik što lakše inkomporira u našu digitalnu strukturu.

– E-Građani ne prestaju vrijediti, ali naš sustav danas je jako fragmentiran. Digitalni novčanik neće biti jeftina stvar, ali poanta je u modernizaciji javne uprave.

Nakon što država izradi prototip i ponudi ga građanima, stvar će polako zaživjeti, ja očekujem da bi to moglo biti krajem 2025. godine. Do 2026. digitalni novčanici trebali bi biti u širokoj primjeni, rekla je Romana Jerković.

Naglasila je kako je sigurnost podataka na prvom mjestu, te da je važno da država tijekom razvijanja digitalnog novčanika pokrene medijske kampanje i građanima objasni da ga je sigurno koristiti, kao i da korištenjem mogu uštedjeti i vrijeme i novac.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva izašao je s idejom da će e-Građanima dati mogućnost da postanu mobilna aplikacija.

– Uopće ne razumijem ovu inicijativu, ona je u potpunom neskladu sa europskim Zakonom o digitalnom identitetu koji podrazumijeva da se digitalni novčanik razvija.

Neki paralelni sustavi koji bi koštali više od dva milijuna eura… Vrlo mi je to čudno, rekla je Jerković.