Hoće li nas primjena umjetne inteligencije oplemeniti ili uništiti pitanje je na koje u posljednje vrijeme stalno nalijećemo i dobivamo dvoznačne odgovore, odnosno argumente u korist jedne ili druge teze.

Možda najbliži istini su dva velika tehnološka mogula Elon Musk i Bill Gates koji su već prilično davno usporedili umjetnu inteligenciju s otkrićem i primjenom nuklearne fisije, odnosno fuzije. Kao što nam je 20. stoljeće pokazalo, sve ovisi i namjeri i kontroli korištenja: može biti na korist čovječanstvu kao veliki izvor energije, a može biti iskorištena u destruktivne svrhe i biti stalni izvor prijetnje za čovječanstvo.

Nema sumnje, s širom primjenom umjetne inteligencije, mnogi će poslovi i to ovaj put uglavnom oni stručni, klase „bijelih ovratnika“, biti ugroženi. Umjetna inteligencija mogla bi zamijeniti lako kompjuterske programere i srodna zanimanja, ljude koji rade u području oglašavanja, medija, istraživanja tržišta, u svim područjima područja djelovanja gdje se traži kreacija pisanog sadržaja, u poslovima jednostavnih pravnih poslova, financijskih savjetnika i nižih brokerskih poslova, živi grafički dizajneri bi mogli postati suvišni, kao i ljudi koji rade u telefonskim službama za korisnike…

U skladu s tim, ali i mogućim zloporabama, mnogi su u strahu u od tehnologije koja je komercijalno (na ChatGPT komunikacijski alat temeljen na umjetnoj inteligenciji se misli), u primjeni tek nešto više od pola godine, i već je počela mijenjati svijet kakav poznajemo. Drugi se pak ne zamaraju mogućim lošim aspektima, radije je koriste kao ekstenziju vlastite kreativnosti.

Tako je pažnju jedne od najuglednijih poslovnih publikacija Insider (prije Business Insider), sa sjedištem u New Yorku, ovih dana po toj liniji privukao i jedan Hrvat. Riječ je filmašu Filipu Filkoviću, umjetničkog imena Philatz, koji je dijelu hrvatske javnosti što prati pop kulturu najpoznatiji kao redatelj spotova za Gibonnija, Nenu Belana, Vatru, Hladno pivo,  kao uspješan autor dokumentarnih filmova i serija poput „Lovac na bilje“ i „Dulum zemlje“ koje se prikazuju na nacionalnoj televiziji, ali i kao aktivist koji pokušava utjecati na bolju kulturu življenja o čemu je posao i Novi list.

Filip Filković Philatz/Foto: Davor Kovačević

Igrajući se u svojim kreativnim procesima mogućnostima umjetne inteligencije, kako piše Insider,  Filković je posljednjih šest mjeseci eksperimentirao s nečim što se zove Midjourney. Riječ je o generatoru slika baziranom na umjetnoj inteligenciji koji je valjda kao i svaka praktična primjene umjetne inteligencije u kratko vrijeme postao istovremeno i slavan i zloglasan jer može izraditi – primjerice – sjajne plakate, ali i lažne fotografije pape i(li) Donalda Trumpa koje su se viralno proširile društvenim mrežama.

Ukratko i pojednostavljeno – jer nam je Filković u direktnom kontaktu rekao da je stvar s korištenjem Midjourneya kompleksnija nego što zvuči – poigrao se fotografijama „praznih skloništa iz 2. svjetskog rata u Hrvatskoj“, kako piše Insider, „nafilao“ njima Midjourney i zatražio od umjetne inteligencije da ta skloništa kroz fotografije opremi namještajem kao da oprema stan.

Skloništa su zasjala u imaginaciji umjetne inteligencije kao da su – kako piše Insider – ispala iz novog Ikeinog kataloga.

Dakako, tako je Filković i htio, on je „sugerirao“ Midjourneyu da sve izgleda kao uvrnuti Ikea koncept i eksperimentirao na tu temu duže vrijeme s umjetnom inteligencijom. Kad su na red došla skloništa, zadatak, odnosno smjernice za Midjourney su bile malo zahtjevnije:  „Atomsko sklonište; katalog inspiriran u stilu Wesa Andersona; simetrija; i skandinavski dizajn pomiješan s dizajnom interijera iz 50-ih“

Tko je gledao filmove Wesa Andersona, posebno novije (The Grand Budapest Hotel, The French Dispatch), jasnije mu je zašto je i njegova estetika uključena u smjernice. Anderson je poznat po slikovito-bajkovitim interijerima i žarkom koloritu.

Umjetnoj inteligenciji je prema Filkovićevim riječima trebalo dva dana da izbaci rezultat kako bi po ideji jednog vizualnog umjetnika i njegovim smjernicama u izvedbi umjetne inteligencije moglo izgledati atomsko sklonište kao stan, odnosno dom.

Rješenja su u isto vrijeme inovativna i nekako opet konvencionalna, ali je cijeli ugođaj distopijske, mrvicu uznemirujuće atmosfere.

Iako IKEA nije sudjelovala u ovom pokaznom art projektu ni na koji način, osim što je umjetna inteligencija naučila preko fotografija bit njihovog dizajna i estetike, nije isključeno da neće zaviriti u ova rješenja i naći inspiraciju za nove komade namještaja. A možda kao i hrvatski umjetnik Philatz, koji je dovitljivom uporabom Midjourneya došao do stranica uglednih svjetskih novina, i sami uposliti umjetnu inteligenciju kako bi osvježili svoj asortiman.