U Hrvatskoj pristup intertnetu ima 50 posto kućanstava koja mahom, kao i na razini EU koriste širokopojasni pristup. Istraživanje je, naime, pokazalo da se na razini EU širokopojasnim pristupom internetu služi 56 posto kućanstava, nasuprot osam posto kućanstava koja imaju dial-up ili ISDN pristup internetu
»Obzirom da internet rapidno postaje primarna edukacijska platforma, oklijevanje i neposobnost države da prepozna strateški pravac koji treba držati imati će i svoje dalekosežne i dugoročne posljedice – Marko Rakar
Nešto više od dvije trećine, odnosno 68 posto građana u dobi između 16 i 74 godine koristilo je računalo u razdoblju od tri mjeseca prije provođenja istraživanja Eurostata. Sličan udio (65 posto) koristio je internet. No, gledajući po zemljama taj udio varira pa je najviše korisnika ICT tehnologije, oko 90 posto, Švedskoj i Nizozemskoj, dok je najmanji udio korisnika u Bugarskoj, Grčkoj, Italiji, a osobito u Rumunjskoj.
Najveći broj korisnika, 89 posto, internetu pristupa od kuće. Hrvatska se tu našla blizu prosjeka Unije s obzirom da Eurostatovo istraživanje pokazuje kako 90 posto ispitanika internetu pristupa iz topline doma.
Osim kod kuće, 42 posto EU ispitanika internet koristi i na poslu. U Hrvatskoj to čini 35 posto ispitanika. Islanđani (59 posto) i Norvežani (58 posto) kao i Finci (56 posto) najčešći su korisnici interneta na radnom mjestu, za razliku od Rumunja (31 posto) i Poljaka (32 posto).
Hrvatska je po to parametru izjednačena s Italijom u kojoj 33 posto ispitanika internet koristi za pronalaženje roba ili usluga
Za pronalaženje roba ili usluga na razini EU internet koristi 51 posto pojedinaca.
Međutim, razlike među državama su ogromne, pa 12 posto Rumunja i 17 posto Bugara internet koristi za nešto više od provjere elektronske pošte za razliku od preko 70 posto ispitanika u Nizozemskoj, Švedskoj, Luksemburgu, Danskoj i Finskoj.
Hrvatska je po to parametru izjednačena s Italijom u kojoj 33 posto ispitanika internet koristi za pronalaženje roba ili usluga. Međutim, u razdoblju od 2007. od kada se prate podaci za Hrvatsku, nekih velikih pomaka u tom segmentu nema.
Te je godine internet kao izvor informacija koristilo 30 posto ispitanika, dok se udio korisnika interneta kao izvora informacija o robama i uslugama u 2008. povećao na 33 posto te na toj razini ostao i u 2009. godini. Italija, pak, u istom periodu bilježi rast broja korisnika za tri posto svake godine.
