Moramo uzeti informacije, gdje god su pohranjene, napraviti kopije i podijeliti ih sa svijetom. Moramo uzeti stvari koje nisu zaštićene autorskim pravima i arhivirati ih. Moramo kupiti tajne baze podataka i staviti ih na Mrežu. Moramo »downloadati« znanstvene časopise i svima ih učiniti dostupnim. Ukoliko nas bude dovoljno diljem svijeta, nećemo samo poslati snažnu poruku protiv privatizacije znanja, nego ćemo privatizaciju znanja učiniti prošlošću. Hoćeš li nam se pridružiti? – tako je u manifestu pod nazivom »Guerilla Open Access Manifesto« pisao Aaron Swartz, američki aktivist, programer, utemeljitelj projekta »Internet Archive’s Open Library«, izvanserijski mladi čovjek. 

   U istom manifestu je zapisao: »Informacija je moć. Kao i uvijek kad je moć u pitanju, postoje ljudi koji informacije žele zadržati za sebe. Moćne privatne korporacije žele digitalizirati i zaključati cijelo svjetsko kulturno i znanstveno naslijeđe, publicirano stoljećima u knjigama i časopisima. Želite li čitati radove koji spadaju u najveća dostignuća znanosti – morat ćete platiti enorman iznos novca izdavaču kao što je Reed Elsevier.« Aktivistička internet zajednica Swartza je smatrala genijalcem, ali njegov aktivizam nije se zaustavljao samo na polju interneta. Bio je vrlo aktivan i u inicijativi kojom se zahtijeva promjena modela financiranja predizbornih kampanja u SAD-u, na način da se dokine privatno financiranje istih, s ciljem zaustavljanja diktata kapitala nad politikom. Ovaj mladi čovjek prošle subote nađen je mrtav u svom stanu u New Yorku. Počinio je samoubojstvo. 

   Njegova obitelj dala je izjavu u kojoj optužuju da je Aarona Swartza preko ruba gurnula optužba koja je protiv njega podignuta jer je iz online arhive JSTOR downloadao veliki broj znanstvenih radova u vlasništvu MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) i učinio ih dostupnim javnosti. Zbog toga su mu prijetili kaznom od 35 godina zatvora i milijun dolara odštete. Tužiteljstvo je tvrdilo da je prekršio federalni zakon o krađi podataka, počinio internetsku prevaru te da je namjeravao nezakonito prisvojiti financijsku korist od objave znanstvenih radova. Tvrdnja da je na objavi znanstvenih radova želio zaraditi novac dočekana je podsmijehom, jer Aaron Swartz potrošio je ogromne iznose vlastitog novca kako bi kupovao baze podataka koje je potom oslobađao i učinio svima dostupnim. Tako je oslobodio bazu podataka o sudskim slučajevima koja je bila zaključana s ciljem da se privatna korporacija zaradi na njoj novac. 

  Politički aktivist

   Smrt Aarona Swartza prouzročila je javno zgražanje postupcima tužiteljstva i u SAD-u zaoštrila debatu o pravu na pristup informacijama. Mnogi svjetski znanstvenici odali su mladiću počast objavljujući svoje znanstvene radove na internetu, a izumitelj interneta kakav danas poznajemo, točnije izumitelj World Wide Weba Sir Timothy John »Tim« Berners-Lee zapisao je: »Aaron je mrtav. Svjetski lutalice, izgubili smo mudrog starješinu. Hakeri za pravdu, nedostaje nam jedan. Svi roditelji, izgubili smo dijete. Plačimo.« O tome kakav je Aaron Swartz bio čovjek govori i ova izjava njegove djevojke, koju je dala za nezavisni televizijski i radijski servis Democracy Now: »Znala sam mu reći, hajde da učinimo ovo ili ono, hajde da otputujemo negdje i budemo sretni. Na to je odgovarao: Ne želim biti sretan, želim promijeniti svijet.« 

   Tomislav Medak iz multimedijalnog instituta Mama jedan je od onih koji pozornije prate aktivističku internet zajednicu, u kojoj je Aaron Swartz igrao značajnu ulogu. Za njega Medak kaže: »Bio je haker i politički aktivist s dva temeljna polja interesa. Jedno je pristup informacijama, a drugo promjena dominantnog političkog sustava u SAD-u. Poznatiji je s obzirom na prvi aspekt njegovog djelovanja, jer je kao vrhunski programer u dobi od trinaest godina bio ključan u razradi specifikacije RSS protokol, koja služi za laku razmjenu sadržaja na internetu. Smisao RSS je olakšano dijeljenje sadržaja na internetu, članaka, informacija i slično.« 

   – Radio je kao istaknuti programer u razvoju servisa Reddit, s kojeg je izišao nakon što ga je kupila jedna velika medijska korporacija. Nakon toga se posvetio aktivizmu, s ciljem da one informacije koje su javno dobro oslobodi zapreka koje stvara korištenje informacijskih tehnologija u cilju monopolizacije i stvaranja profita. Tako je prvo oslobodio bazu sudskih slučajeva, informacija u javnoj sferi koje su bile zaključane iza komercijalnog servisa. Riječ je, dakle, o javnom dobru koje pripada svim građanima SAD-a, ali korporacija je davala pristup i naplaćivala članke. On je oslobodio veliki broj slučajeva koji služe kao presedani i imaju legislativni karakter. Nisu ga mogli tužiti, zato što je uglavnom kupio te informacije i na to potrošio veliki dio vlastitog novca zarađenog prodajom Reddita. Napravio je infrastrukturu da zatvoreni materijali iz domene javnog dobra postanu javni, kaže Medak. U međuvremenu je, nastavlja naš sugovornik, radio i na drugim projektima, među kojima je i Open library. Cilj ovog projekta bio je učiniti javno dostupnim podatke o svim knjigama ikad objavljenim. 

Sloboda komuniciranja

   Swartz je, također, bio i jedan od utemeljitelja političke inicijative poznate pod imenom Demand Progres, koja je vodila uspješnu kampanju protiv zakonskih prijedloga SOPA i PIPA. Ovim prijedlozima, pojašnjava nam Medak, »željelo se regulirati pitanje prava intelektualnog vlasništva zadiranjem u tehnološku arhitekturu interneta, koja je svojom neutralnošću omogućila demokratizaciju javnog govora«. 

   – Prijetnja je bila da SOPA i PIPA promjenom arhitekture informacijskih mreža omogući korporacijama kontrolu nad informacijskim tokovima i slobodom komuniciranja, pojašnjava nam sugovornik. 

    Na koncu je na red došao nesretni JSTOR, baza podataka koja omogućuje pristup digitaliziranim znanstvenim člancima uz cijenu pristupa. Pristup toj bazi podataka imaju znanstvene institucije, ali samo one koje ga mogu platiti. Prosječno imućni ljudi koji su izvan institucija nemaju mogućnost pristupa toj bazi podataka. Swartz se odlučio iskoristiti mogućnost pristupa MIT-ovoj infrastrukturi, skinuti veliki dio arhiviranog materijala i učiniti ga javno dostupnim. Uslijedila je istraga i tužba koju su podigli JSTOR i MIT. JSTOR je povukao tužbu vrlo brzo, ali MIT-ovo inzistiranje da ustraje na tužbi omogućilo je organima gonjenja da pokrenu sudski postupak. 

 

  – Postupak je za potencijalnu posljedicu imao milijunsku kaznu i 35 godina zatvora. Ono što je evidentno iz optužbe i zahtijevane kazne jest da je američko ministarstvo pravosuđa Aarona Swartza htjelo izdvojiti kao primjer ne bi li spriječili druge aktiviste u njihovom djelovanju, ne samo na polju pitanja borbe za pristup informacijama, nego i aktiviste na drugim poljima koji se pokušavaju angažirati za javno dobro. Zapriječena kazna bila je toliko nesrazmjerna djelu da je ukazivala na politički karakter optužbe, kaže Medak. 

   Ovo je prepoznala i američka javnost, koja već danima zastupa tezu da su organi gonjenja od Swartza željeli napraviti primjer drugima. S obzirom na to da je mladić bolovao od depresije, pritisak pod kojim se našao nije mogao podnijeti. Njegova smrt, rekosmo, u Americi je zaoštrila javnu raspravu o autorskim pravima i slobodi na pristup informacijama. Aaron Swartz postao je jedan od neizbrisivih simbola jedne od najvažnijih društvenih bitaka modernog doba.