Važan pronalazak

Na Veneri otkriven fosfin, plin koji bi mogao značiti život. Znanstvenici uzbuđeni, ali i oprezni

Hina

REUTERS

REUTERS

Pošto su Venerini oblaci jako kiseli i stoga jako brzo uništavaju fosfin, istraživanje je pokazalo da ga nešto stvara iznova. Zaključili su da se na Veneri zbiva "neobjašnjiva kemija"



Venerina atmosfera sadrži tragove fosfina, plina koji se na Zemlji može pripisati živim organizmima, objavili su znanstvenici u ponedjeljak.


Uvjeti na Veneri često se opisuju paklenima jer je ondje dnevna temperatura dovoljno visoka da otopi olovo, a atmosfera se gotovo u cijelosti sastoji od ugljikova dioksida.


Skupina britanskih stručnjaka koristila se teleskopima na Havajima i u čileanskoj pustinji Atacami za promatranje gornjeg sloja Venerinih oblaka, otprilike 60 kilometara iznad njezine površine.




Otkrili su tragove fosfina, zapaljivog plina koji na Zemlji često nastaje razgradnjom organskih tvari.


Znanstvenici su u članku u časopisu Nature Astronomy istaknuli da prisutnost fosina ne dokazuje život na Veneri.


No pošto su Venerini oblaci jako kiseli i stoga jako brzo uništavaju fosfin, istraživanje je pokazalo da ga nešto stvara iznova. Zaključili su da se na Veneri zbiva “neobjašnjiva kemija”.


Glavna autorica studije, Jane Greaves, profesorica na Fakultetu fizike i astronomije u Cardiffu, u razgovoru za AFP je ponovila da fosfin sam po sebi nije dokaz života na prvoj Zemljinoj susjedi.


“Čak i da planet obiluje fosforom, možda mu nedostaje nešto drugo važno za život, neki drugi element ili su uvjeti prevrući ili presuhi”, rekla je.


Istaknula je kako je ovo prvi put da je fosfin otkriven na nekom stjenovitom planetu osim Zemlje.


Alan Duffy, astronom s Kraljevskog australskog instituta i sa sveučilišta Swinburne, u svojoj je reakciji na studiju kazao da je privlačno zaključiti da fosfin na Veneri proizvode oblici života, “ali ne smije se isključiti nijedan nebiološki načini za njegov nastanak”.


Otkriće je nazvao “jednim od najuzbudljivijih znakova moguće prisutnosti života izvan Zemlje” koje je vidio u svojoj karijeri.


Thomas Zurbuchen, dužnosnik svemirskih misija NASA-e, istraživanje smatra “intrigantnim”.


Venera, koja se okreće u suprotnom smjeru od Zemlje i gdje je dan 243 puta dulji, predmet je intenzivnog istraživanja astronoma.


Toliko je blizu i slične je veličine kao naš planet da neki stručnjaci smatraju da služi kao znak upozorenja što se može dogoditi u slučaju nekontroliranih klimatskih promjena.