Veliki dan nakon osam i pol mjeseci putovanja

Curiosity sletio na Mars i poslao prve snimke: ima li života na crvenom planetu?

Danijela Bauk

U 7.31 sati po srednjoeuropskom vremenu, uz oduševljenje u kontrolnom centru u NASA-i, kapsula Curiosity spustila se na Mars. Prema signalu koji stiže s računala, sve je proteklo u najboljem redu i misija se odvija po planu



Na Zemlji Scott Maxwell vozi crveni Prius, na Marsu je »za volanom« američkog robotskog vozila Curiosity koji je jutros u u 7.31 po srednjoeuropskom vremenu nakon putovanja dugog osam i pol mjeseci sletio na Mars.  cott Maxwell, 41-godišnjak zaposlen u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryju jedan je od desetak stručnjaka obučenih da sa Zemlje upravljaju Curiosityjem, 2,6 milijardi dolara vrijednim robotskim vozilom. 


Slijetanje na crveni planet išlo je prema planu: u 7.22 rover je ušao u atmosferu Marsa, u 7.30 sati otvorio se padobran koji je letjelicu usporio s brzine od 21.240 kilometara na sat do potpunog zaustavljanja, a u 7.31, uz oduševljenje u kontrolnom centru u NASA-i, kapsula Curiosity spustila se na Mars. Prema signalu koji stiže s računala, sve je proteklo u najboljem redu i misija istraživanja crvenog planeta odvija se po planu. 



Curiosty je ime tonu teškog robota-laboratorija, koji je pak dio četiri tone teškog NASA-ina znanstvenog laboratorija za Mars. Curiosity je opremljen »očima« – kamerama koje gledaju i analiziraju Marsov krajobraz. Opremljen je »ušima« putem kojih sluša zapovijesti iz NASA-e. Zahvaljujući  »brojnim ustima« Curiosity može »kušati« stijene i prašinu koju će usisati i kemijski analizirati.  Također može bušiti u stijeni kako bi izvukao materijal položen u donjim slojevima. To je napose važno kako bi pronašao organske molekule koje bi možda mogle biti uništene na površini.  Curiosity je robot, no djeluje poput znanstvenika: skeptičan je, izvodi eksperimentalne kontrole, dvaput i triput provjerava svaki rezultat. No za razliku od ljudi, srećom, robota ne mogu lako ubiti radioaktivne ili toksične tvari, piše CNN.





Oglasio se na CNN-u i Obamin savjetnik za znanost koji je kazao kako je to “veliki dan za NASA-u i cijeli američki narod”. “Vidjeti sliku s Marsa koju odašilje Curiosity bilo je nezaboravno”, kazao je, dodajući kako će se prvi puta sada moći utvrditi je li na ovome planetu ikada bilo nekog oblika života. 


Naime, Rover Curiosity, vozilo sa zadatkom da na Marsu pronađe bilo kakav oblik života, lansiran je u studenom 2011. i nakon 570 milijuna prijeđenih kilometara i osam mjeseci putovanja, danas ujutro sletjelo je na Mars blizu gore Sharpa visoke 5.000 metara u krater Gale. Od ulaska Curiosityja u Marsovu atmosferu do slijetanja na njegovu površinu prošlo je sedam minuta, koje NASA-ini stručnjaci nazivaju »sedam minuta strave«. Budući da svjetlosti treba 14 minuta da s Marsa stigne do Zemlje, kontrola misije nije u tome trenutku mogla poduzeti baš ništa – cijeli proces odvijao se potpuno automatski. Budući da rover teži gotovo tonu i velik je poput SUV-a, za njegovo pristajanje konstruiran je poseban raketni nosač – lebdjelica.   


Dva sata prije ulaska u atmosferu Marsa, kontrola mislije poslala je zadnje upute Curiosityju, odnosno točne koordinate. Kako južna polutka u kojoj se nalazi krater Gale upravo iz zime prelazi u proljeće, stručnjaci su se bojali moguće pješčane oluje. Jedna je zabilježena prošlog tjedna na oko 1.000 km od mjesta slijetanja. No, ovaj puta prošlo je sve bez problema. »Dodir s tlom je potvrđen«, objavio je stručnjak iz NASA-ine kontrole u centru  Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni. 



  Slijetanjem Curiosityja na Mars počinje dosad neviđeno dvogodišnje znanstveno istraživanje u potrazi za dokazima o postojanju života na tom planetu. Rover je opremljen posebnom plutonijskom, nuklearnom baterijom koja bi trebala biti mnogo dugovječnija od solarnih ćelija koje su korištene u ranijim misijama i trebala bi izdržati barem nekoliko godina. S udaljenosti od 248 milijuna kilometara, u Jet Propulsion Laboratoryju u Pasadeni akciju je pratilo 1400 znanstvenika, inženjera i gostiju, a još pet tisuća ljudi sudbinu Curiosityja pratilo je u obližnjem Tehnološkom institutu. 


Događaje oko Curiosityja možete pratiti i OVDJE.