(Ne)predvidive sile

Razorna moć pora Zemljine kore: Ovo je 10 najopasnijih vulkana na svijetu

Lucija Sučić

Reuters

Reuters

Erupcija vulkana u prirodi je posve normalna stvar, no za ljude i ljudsku civilizaciju te život na svakodnevnoj bazi predstavlja jednu od najvećih prirodnih katastrofa



Ono što je normalno za pauka, kaos je za muhu – izreka je iz popularne kulture koja se na neki način čini prikladnim uvodom u tematiku najopasnijih vulkana na svijetu.


Naime, erupcija vulkana u prirodi je posve normalna stvar, no za ljude i ljudsku civilizaciju te život na svakodnevnoj bazi predstavlja jednu od povećih prirodnih katastrofa. U trenutku pisanja ovih redaka traje najrecentnija erupcija vulkanskog sustava Fagradalsfjall na Islandu, što je samo još jedan od podsjetnika na njihovu snagu i razornu moć.


Najjednostavnije rečeno, vulkani su ništa drugo doli »pore Zemljine kore« kroz koje, kada se dogode erupcije, izlazi užarena lava iz same dubine Zemlje. Česti pratioci su dim, pepeo i ostaci koji uslijed erupcije nerijetko uzrokuju veliku štetu ljudima, biljkama i životinjama. Čini se gotovo pa nemoguće riječima ispričati horfičnu priču o destrukciji kakvu samo vulkan može napraviti, tako da ćemo ovoga puta ispričati pokoju crticu o najopasnijim vulkanima na svijetu.


Od vulkana do supervulkana




Prvi na listi najopasnijih zapravo nije vulkan, već veliko vulkansko polje smješteno u središnjem Meksiku. Michoacan-Guanajuatoradi smatra se jednim od najrizičnijih vulkana na svijetu, između ostalog zbog toga što više od pet milijuna ljudi živi unutar pet kilometara od istog! Trenutna erupcija mogla bi prouzročiti u najmanju ruku katastrofalnu štetu.


Michoacan-Guanajuatoradi iza sebe ima dvije velike zabilježene erupcije. Prva je ona vulkana El Jorullo koja je počela je 29. rujna 1759. i trajala dugih petnaest godina, da bi se konačno zaustavila 1774., ostavivši iza sebe samo pustoš. Druga se vezuje uz vulkan El Paricutin, inače jedan od najmlađih vulkana na Zemlji, a trajala je od od 1943. do 1952. godine. Obje erupcije podigle su razinu tla za više od 300 metara nadmorske visine.


Slična vulkanska situacija postoji i na Tajvanu, na njegovom samom sjeveru, gdje caruje vulkanska skupina Tatun koju čini dvadesetak vulkana, a od kojih je najjužniji udaljen samo petnaest kilometara sjeverno od glavnog grada Taipeija. Kao i kod gore spomenutog, tako i u ovom slučaju više od pet milijuna ljudi živi unutar radijusa od svega pet kilometara. Povijesni podaci sugeriraju da je zadnji put erumpirao 648., te se smatra ugaslim vulkanom, iako nedavna saznanja sugeriraju da vjerojatno postoji aktivna komora magme ispod grupe vulkana, što implicira da bi to ipak mogao biti aktivni vulkan…



Na samom sjeveru Tajvana caruje vulkanska skupina Tatun

S Tajvana migriramo u susjednu Italiju, točnije njen južni predio, gdje se nakon gotovo pet stoljeća dugo uspavani supervulkan počeo buditi. Campi Flegrei ili Flegrejska polja u drugoj su polovici tek minule godine počela predstavljati ozbiljnu brigu za više od dva milijuna stanovnika koji žive u njegovoj neposrednoj blizini, ali dakako i širu okolicu. Erupcija u Flegrejskim poljima posljednji se put dogodila 1538. godine., a da ponovo erumpira, izazvao bi u najmanju ruku kontinentalnu krizu. Titulu supervulkana ne nosi bez razloga te se smatra najopasnijim europskim vulkanom, kojeg znanstvenici smatraju odgovornim za izumiranje neandertalaca.



Campi Flegrei ili Flegrejska polja predstavljaju ozbiljnu brigu za preko dva milijuna stanovnika koji žive u njegovoj neposrednoj blizini

Razlika vulkana i supervulkana

Glavna razlika između vulkana i supervulkana leži u tome što supervulkan erumpira rjeđe, ali zato ima veću magnitudu u usporedbi s običnim vulkanom. Drugim riječima, vulkan se kategorizira kao supervulkan ako može proizvesti erupciju magnitude osam prema Indeksu vulkanske eksplozivnosti, pritom ispuštajući više od tisuću kubičnih kilometara materijala. Te se erupcije ponekad nazivaju supererupcijama i one su najveće i najeksplozivnije od svih. Supervulkan nije znanstveni pojam, 2000-ih je stekao popularnost i od tada je široko korišten u znanstvenoj zajednici. Iako točan broj nije siguran, smatra se da na Zemlji postoji oko dvadeset supervulkana.

Opasni i razorni


Niz opasnih vulkana nastavlja se s Ilopango kalderom koja se nalazi u središnjem dijelu El Salvadora, nešto manje od deset kilometara od glavnog grada San Salvadora. Dio je vulkanskog luka El Salvadora koji uključuje ukupno 21 vulkan te vulkansko jezero Ilopango, drugo najveće jezero u zemlji. Upravo zbog činjenice da je sadašnja kaldera ispunjena jezerom, pri erupciji to bi potencijalno moglo povećati njegovu eksplozivnost. Iako je posljednja erupcija bila 1880. (prije 144 godine), zbog svoje duge povijesti katkad podosta nasilnih erupcija smatra se jednim od najopasnijih vulkana na planetu Zemlji.



Vulkan Santa Ana dio je vulkanskog luka El Salvadora

Iz El Salvadora priča o najopasnijim vulkanima na svijetu seli se u Kinu, u vulkansko polje naziva Hainan, koje se proteže na područje oko četiri tisuće kilometara, a zajedno s vulkanskim poljem Leizhou Bandao na poluotoku Leizhou čini enormno vulkansko polje Leiqiong. Čak 58 čunjeva i kratera dominira Hainanom, a od zadnje erupcije u ovom grandioznom kongregatu vulkana prošlo je nešto manje od stotinu godina.



Vulkansko polje naziva Hainan u Kini

Još jedan itekako opasan vulkan nosi naziv St. Helens, a nalazi se u Washingtonu. Mnogi se još uvijek sjećaju erupcije iz 1980. koja je bila najsmrtonosniji i najrazorniji vulkanski događaj u povijesti SAD-a. Erupcija je pogodila čak jedanaest američkih država i dvije kanadske provincije, s posljedicom siline pepela i krhotina. Posljednji je put erumpirao 2008. godine, a od tada je rekorder po silnim potresima koji su uslijedili tijekom nekoliko nadolazećih mjeseci. St. Helens je do danas još uvijek aktivan, stoga se vulkan vrlo pažljivo prati.


Što je kaldera?

Kaldera je velika depresija nastala erupcijom i urušavanjem vulkana ili kretanjem magme ispod površine Zemlje

(Ne)predvidive sile


Još jedna vulkanska sila Mount Rainier ne nosi bez razloga titulu jednog od najopasnijih vulkana u SAD-u. Nadmorska visina od preko četiri tisuće metara, kemijski sastav, neposredna blizina predgrađa Seattlea i Tacome u Washingtonu, kao i sposobnost vulkana da proizvodi intenzivne piroklastične tokove, tokove lave i vulkanski pepeo čine ga izuzetno destruktivnom silom. Najveća opasnost ovog vulkana leži u tome da bi toplina iz tokova lave Mount Rainiera potencijalno mogla otopiti snijeg i led na vulkanu, što bi pak moglo uzrokovati brz nizvodni tok blata, kamenja i krhotina koji se naziva lahar. Upravo ti ogromni lahari najveći su rizik koji predstavlja erupcija na Mount Rainieru, čime bi moglo biti pogođeno više od dva milijuna ljudi.


Iz Amerike, okrećemo se k Meksiku i vrlo vam vjerojatno poznatom Popocatépetlu. U prenesenom (ali i doslovnom) značenju »planina koja se dimi«, ovaj vulkan od 2004. godine prolazi kroz kontinuiranu erupciju. To je drugi najaktivniji vulkan u Meksiku, a zbog svoje eksplozivne naravi predstavlja prijetnju okolnom stanovništvu. U listopadu 2019. Popocatépetl je proizveo ukupno 215 eksplozija u noćnoj erupciji, što je rezultiralo golemom količinom pepela, dima i plinova.


Razorna moć


Smješten u nacionalnom parku i rezervatu Katmai na Aljasci, vulkan Novarupta nastao je 1912. godine tijekom najveće vulkanske erupcije u 20. stoljeću, poslavši u zrak gotovo trideset kubičnih kilometara pepela i krhotina. Iako neposredno područje oko Novarupte nije naseljeno, erupcija početkom prošlog stoljeća stvorila je oblak pepela koji je kasnije s kišom ispuštao sumporni pepeo po južnoj Aljasci i dijelovima Kanade. Nakon tri dana pojavili su se izvještaji osoba koji su zbog toksičnih kiša imali bolove u očima te respiratorne probleme.


Konačno, dolazimo do onog o kojem smo svi učili, znamenitosti Napuljskog zaljeva te jednako spektakularnog koliko i opasnog Vezuva. Obližnje ruševine Pompeja i Herkulaneuma mračni su podsjetnici na razornu moć koju je Vezuv sposoban osloboditi, a upravo zbog jedne od najvećih erupcija koja se ikada dogodila, one 79. godine prije nove ere, danas je u uporabi izraz »plinijske erupcije« za opisivanje posebno nasilnih i eksplozivnih vulkanskih erupcija po kojima je sam Vezuv poznat. Tijekom posljednjih sedamnaest tisuća godina vulkan je prošao kroz osam velikih eksplozivnih erupcija, dok se posljednja poznata erupcija Vezuva dogodila 1944. Talijanska vlada ima više pripremljenih planova za moguću erupciju u budućnosti upravo zbog činjenice da i dan danas u blizini Vezuva živi nekoliko milijuna ljudi.


Deset najaktivnijih vulkana na svijetu

1. Kīlauea je vulkan na Havajskom otočju koji je posljednji put erumpirao 19. rujna 2023.


2. Mauna Loa najveći je aktivni vulkan na planetu, a zadnja erupcija dogodila se 10. prosinca 2022.


3. Pacaya je naziv aktivnog kompleksa vulkana u Guatemali koji je prvi put erumpirao prije otprilike 23 tisuće godina, a zadnji put 7. travnja 2021.


4. Eyjafjallajökull ime je vulkana na Islandu čija je kapa kompletno prekrivena ledom, a erupcija iz 22. svibnja 2010. izazvala je ledenjačke poplave i stvorila deset kilometara visok stup pepela koji je zaustavio zračni promet iznad Europe


5. Vezuv u Italiji posljednji je put erumpirao 17. travnja 1944.


6. Također u susjednoj Italiji, južnije na Siciliji smjestila se Etna, najveći i najviši europski aktivni vulkan koji je posljednji put erumpirao 1. prosinca 2023.


7. Stratovulkan Mount Nyiragongo nalazi se u Demokratskoj Republici Kongo, a datum zadnje erupcije bio je 22. svibnja 2021.


8. Merapi je planina i aktivni vulkan na indonežanskom otoku Java. Ondje se od 1548. godine dešavaju redovne erupcije, a posljednja je bila 19. prosinca 2023.


9. Sakurajima je aktivni stratovulkan koji se smjestio na jugu Japana. Nekoć je bio otok, a nakon erupcije 1914. postao je poluotok. Posljednji je put erumpirao 24. listopada 2023.


10. Ulawun je najviša planina u Novoj Britaniji te jedan od najaktivnijih vulkana u Papui Novoj Gvineji, koji je posljednji put poslao vrući pozdrav iz dubine Zemlje 22. studenog 2023.