Na početku – već se pokazuje – uspješne posezone na otoku Rabu, razgovaramo s Nikolom Grgurićem, dugogodišnjim gradonačelnikom Grada Raba. Razgovaramo o području grada Raba, kao i uvijek, ponovo privlačnom turističkom odredištu te o – ne samo s turizmom povezanim – prioritetima Grada Raba.

Kako ocjenjujete dosadašnji tijek turističke godine 2023. na području grada Raba?

– Gledajući statističke podatke, u prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je jedan posto više dolazaka i dva posto manje noćenja u odnosu na 2022. godinu. Na području grada Raba ostvarena je odlična predsezona i Rab je u prvih pet mjeseci ostvario 27 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja.

Očekuje nas i posezona na kojoj mnogo radimo kroz sve institucije uključene u turizam i za sada smo zadovoljni turističkim prometom. Međutim, bez obzira na najavu odlične posezone, konačni nas rezultati ipak očekuju nakon razdoblja adventa i novogodišnjeg dočeka jer Rab živi turizam i tijekom zime.

Veseli nas što je naših top pet tržišta i dalje Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovenija i ove godine Mađarska, koja je »pobjegla« Talijanima, koji najčešće zauzimaju upravo petu poziciju po broju noćenja. Tome u prilog ide i činjenica da smo s turističkim djelatnicima uspjeli usuglasiti potrebu za produženjem rada pojedinih kampova i hotela koji su najavili značajno produljenje radne sezone.

Rab od 2021. godine kroz Turističku zajednicu grada Raba provodi sustavno mjerenje kvalitete destinacije i na temelju rezultata, tijekom osam mjeseci 2023. dodijeljena je odlična ocjena kvalitete zadovoljstva od gostiju. Ukupna destinacijska kvaliteta, mjerena temeljem online recenzija u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza 2023. iznosi odličnih 92/100.

Velik broj dionika u turizmu prima vlastite izvještaje kvalitete i online reputacije, i upravo im se na taj način pruža mogućnost benchmarkinga, odnosno usporedbe s istim ili sličnim uslugama i djelatnostima na lokalnoj, ali i svjetskoj razini. Važan je to segment mjerenja i upravljanja kvalitetom jer se na taj način dobiva uvid u eventualne nedostatke i mogućnosti za poboljšanje i unapređenje kvalitete u vlastitom poslovanju, ali i o dojmu kompletne destinacije.

Rabska fjera – turistički proizvod Grada Raba. Foto: P. Lupić

Veliki korak za poboljšanje života

Kakva je vizija razvoja turizma na otoku Rabu? U tom kontekstu, što se čini za održivi turizam?

– U suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu donesena je Strategija razvoja turizma Grada Raba do 2030. godine koja se temelji na održivosti turizma i života na otoku i u gradu Rabu. Napomenuo bih kako održivost danas znači mnogo više od očuvanja planeta od zagađenja, danas ona sve više uključuje kompletan koncept održivosti u vidu stvaranja otoka/destinacije pogodne za život, ostanak mladog stanovništva na otocima, radna mjesta, suživot turizma i lokalnog stanovništva, očuvanje tradicije i tako dalje.

U gradu Rabu raste broj turista u predsezoni (to je bio slučaj prije pandemije i sada se vraća), zbog okretanja destinacije prema održivijim turističkim proizvodima usmjerenim na cikloturizam i outdoor (u 2020. pretrasirano je 340 km bike i hike staza).

Naši turistički proizvodi koji su usmjereni prema održivosti kao što su Rab Archaeological Traces (valorizacija arheološke baštine cijelog otoka), Virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva JUXTA MARE (očuvanje od zaborava rapske tradicije u ribarstvu, pomorstvu i brodogradnji), Rabska fjera (očuvanje tradicije)… itekako imaju snažan održivi aspekt, ali i regeneracijski, jer obnavljaju kulturu i tradiciju destinacije.

Na Rabu raste broj maslinara te OPG-ova, što budi optimizam. Primjeri dobre prakse su primjerice OPG Kanat – farma magaraca mlade obitelji koja se vratila iz Švedske na Rab podizati obitelji i raditi, Natura Rab koja je započela kao OPG, a izrasla u obrt i danas svoje proizvode nudi na raznim tržištima, zatim tu su i naši proizvođači Rabske torte koji izvoze ovu čudesnu slasticu po gotovo cijelome svijetu.

No, održivost treba i mjeriti. Rab mjeri kvalitetu putem IQM Destination projekta te se kroz online recenzije doznaje iz prve ruke što turisti misle o svim segmentima naše usluge (od ugostiteljstva do prirodnih ljepota plaža, itd., sve mjerimo). Najbolji se nagrađuju putem sustava certificiranja što im daje dodatni poticaj za daljnji rad.

Mjerenja su utvrdila da je Rab održiva destinacija, međutim u »špici« turističke sezone balansira i postoji opasnost da postane neodrživ. Edukacijom iznajmljivača (oko 14 tisuća kreveta) upućuje ih se na podizanje kvalitete, čime iznajmljivači profiliraju svoj turistički proizvod na višu razinu globalnog turističkog tržišta, a sve u cilju rasterećenja trenutno kratkog razdoblja glavne turističke sezone. Na taj način manji je pritisak na infrastrukturu i lokalno stanovništvo. Smjer Raba je suživot s turizmom, a ne život radi turizma.

Grad Rab je uvođenjem održivog gospodarenja otpadom napravio veliki korak za poboljšanje života lokalnog stanovništva, ali isto tako turizma jer turiste sve više zanima koliko je održiva destinacija koju posjećuju.

Ekologija i zaštita okoliša

I na otok Rab mnogi dolaze raditi sezonski, no kako grad »stoji« s domicilnim turističkim kadrovima?

– Prema informacijama kojima raspolažem, Rab još uvijek stoji poprilično dobro po tom pitanju, iako se u posljednje vrijeme osjeti potreba za osjetno većim brojem sezonske radne snage, pogotovo nakon planiranih ulaganja u turizam, međutim, ta tradicija pojačanog dolaska tijekom ljetne turističke sezone postoji već više od pedeset godina.

Svojim kvalitetnim programima, nadogradnjom i modernizacijom strukovnog obrazovanja naša ugostiteljska i turistička škola itekako doprinosi nastojanjima da školujemo kvalitetne turističke djelatnike i jedan je od važnijih čimbenika i u budućnosti.

Nakon velikih zahvata koji u zbrinjavanju otpada na otoku poduzeti, kakvi su u tom smislu planovi Grada Raba?

– Ekologija i zaštita okoliša osnovne su sastavnice plana i programa rada Grada Raba ne samo za ostvarivanje kvalitetnijih i boljih turističkih rezultata, već i za stvaranje okruženja u kojem Rabljani žele i trebaju živjeti. U tom cilju, u razdoblju od 2015. godine na području bivšeg odlagališta otpada Sorinj, po planiranim fazama završeni su projekti zatvaranja i sanacije deponija, izgradnje pretovarne stanice, izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta, a upravo ovih dana očekujemo potpisivanje Ugovora za sufinanciranje izgradnje i opremanja sortirnice kao sljedeće faze.

Moram napomenuti da u suradnji sa svim ekološki osviještenim građanima koji vole svoj grad i otok, i zajedno s Dundovom d.o.o. za komunalne djelatnosti, napredujemo u tome i radimo odličan posao. Opremanje Dundova d.o.o., osposobljavanje djelatnika te konstantno educiranje sugrađana, s naglaskom na djecu i mlade, zalog su za uredan i čist grad, a uz nužnu suradnju Općine Lopar očekujemo rješavanje još dviju faza, a to su reciklažno dvorište građevinskog materijala te zeleni otpad. Želim također istaknuti kako je otok Rab s dvije jedinice lokalne samouprave sredina u kojoj ne ostaje ni kilogram otpada.