Ovih dana engleski grad Liverpool skinut je s popisa svjetske baštine UNESCO-a nakon nastavka izgradnje tijekom niza godina u blizini povijesnih viktorijanskih dokova – javila je Hina. Nakon glasanja Odbora za svjetsku baštinu u Kini, UNESCO je objavio da bi Liverpool trebao biti maknut s popisa mjesta svjetske baštine UN-ove organizacije za kulturu, znanost i obrazovanje. To znači da će Liverpool izgubiti status koji je imao od 2004. godine kada je uvršten na popis svjetski poznatih znamenitosti poput Taj Mahala ili Kineskog zida.

Godine 2004. nekoliko gradskih spomenika Liverpoola – Pristanište Head, Albertov dok i Ulica William Brown je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao »Pomorsko-trgovački grad Liverpool«. Kako je objašnjeno, Liverpool je svoje mjesto u izabranom društvu izgubio »zbog nepovratnog gubitka atributa koji prenose izvanrednu univerzalnu vrijednost dobra.« Ovaj grad od 2012. premješten je na Popis svjetske baštine u opasnosti zbog predloženih izmjena u zaštićenoj zoni. Radilo se o planu regeneracije njegove povijesne rive vrijednom 7 milijardi dolara, koji je prouzročio uklanjanje grada s popisa. Projekt također uključuje izgradnju luksuznih stanova i novi stadion Nogometnog kluba Everton, čija bi izgradnja uskoro trebala započeti, što je izazvalo zabrinutost i ozbiljno pogoršanje povijesne lokacije.

Kruzeri i Serenissima

Povijesno središte i pristaništa Liverpoola bili su upisani kao svjedoci razvoja jednog od glavnih svjetskih trgovačkih centara u 18. i 19. stoljeću. Lokacija je također ilustrirala pionirski razvoj moderne tehnologije pristaništa, transportnih sustava i upravljanja lukama. Gradonačelnica Liverpoola Joanne Anderson izjavila je kako je razočarana i zabrinuta, te smatra neshvatljivim ovu odluku kojom bi UNESCO radije da Bramley Moore Dock ostane zapušten, umjesto da daje pozitivan doprinos budućnosti grada i budućnosti njegovih stanovnika.

Nakon doline Elbe u Dresdenu u Njemačkoj i arapskog svetišta Oryx u Omanu, Liverpool je treća lokacija koja je izgubila status svjetske baštine. Omansko svetište Oryx izravno je izgubilo mjesto na popisu svjetske baštine 2007. godine zbog krivolova i gubitka staništa, dok je dolina Elbe izgubila status nakon izgradnje mosta na autocesti s četiri traka preko rijeke. U Europi trenutačno se nalaze još dva mjesta na Popisu svjetske baštine u opasnosti: povijesni centar Beča i srednjovjekovni spomenici na Kosovu.

Trenutačno su 52 mjesta uvrštena na »popis svjetske baštine u opasnosti«.
Venecija je pak za dlaku izbjegla stavljanje na popis ugrožene svjetske baštine, kao što je predložio UNESCO netom prije vladine odluke da se kruzerima zabrani uplovljavanje u lagunu. Odbor za svjetsku baštinu je na sastanku u Fuzhou u Kini primio na znanje zabranu koja će stupiti na snagu 1. kolovoza. Talijanskim vlastima je određen rok do 1. prosinca 2022. da izvijeste o naporima uloženim u zaštitu iznimnog ekosustava i povijesne baštine Serenissime.

Ako se dugoročno ništa ne poduzme, grad se može maknuti s popisa svjetske baštine, na kojem je Venecija od 1987. godine. Kako kažu u UN-ovoj agenciji, upisivanje na popis ugrožene baštine nije »kazna«, iako se može doživjeti kao »sramota«. Odbor UNESCO-a donio je odluku, ratificiranu usprkos suzdržanosti Norveške, nakon što je vlada u Rimu u posljednji tren donijela uredbu po kojoj »morski mastodonti« više neće moći ulaziti u povijesni centar Venecije. Rim će prije 46. sastanka odbora 2023. morati razraditi prijedlog i niz korektivnih mjera s rokom provedbe, upozorava UNESCO koji je od Italije zatražio i ažurirano izvješće o stanju očuvanosti do 1. prosinca 2022. godine.
Aktivisti za zaštitu okoliša i kulturne baštine tvrde da valovi koje stvaraju veliki brodovi, dugi više stotina metara i visoki nekoliko katova, nagrizaju temelje Serenissime i ugrožavaju krhki ekosustav lagune.

Svjetska baština

UNESCO-va svjetska baština sastoji se od svjetske kulturne baštine i svjetske prirodne baštine. Popis sadrži 1.120 spomenika u 167 zemalja, od čega 868 kulturnih, 213 prirodnih te 39 spomenika koji su istovremeno obuhvaćeni u oba popisa. Podorganizacija UNESCO-a, Odbor za svjetsku baštinu, potpomaže zaštitu i/ili obnovu objekata s popisa pružanjem stručne i materijalne pomoći. Osim toga, Odbor vodi još i listu Svjetske dokumentacijske baštine, koja se sastoji od određenih knjiga, rukopisa, partitura, unikata te slikovnih, zvučnih i filmskih dokumenata.
Od rujna 2006. godine svjetska baština UNESCO-a postala je i nematerijalna baština o čijemu popisu i upravljanju vodi računa Međudržavni odbor za očuvanje nematerijalne svjetske baštine. Nematerijalnu baštinu čini nematerijalna kulturna baština kao što su usmena tradicija, umjetničke izvedbe, društveni običaji, rituali, festivali, znanja i običaji vezani za prirodu i svemir te znanja i umijeća tradicionalnih obrta.

Kako bi bio upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine, lokalitet mora imati jedinstvenu vrijednost i ispunjavati barem jedan od kriterija za upis. Kriteriji su opisani u »Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini«, koja je vodeći instrument za upravljanje svjetskom baštinom. Reviziju kriterija redovito obavlja Odbor kako bi odražavao evoluciju samog koncepta svjetske baštine.
Država prvo mora sastaviti popis značajnih kulturnih i prirodnih mjesta. Ne smije se predlagati mjesta, odnosno objekte koji prije toga nisu bili na kandidatskom popisu. Tek kad sastavi kandidatski popis, država može izabrati mjesto, to jest objekt s popisa da bi ih mogla nominirati za svjetsku baštinu.

Kriteriji za upis

Danas postoji deset kriterija za upis. Kulturni kriterij su:
I. remek-djelo ljudskog kreativnog genija
II. predstavlja važnu promjenu ljudskih vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje u jednom kulturnom području svijeta, na području razvoja arhitekture ili tehnologije, monumentalnih umjetnosti, urbanizma ili dizajna krajolika
III. posjed jedinstvena ili barem izvanrednog svjedočanstva kulturne tradicije jedne postojeće ili nestale civilizacije
IV. izvanredan primjer gradnje, arhitektonskog ili tehnološkog kompleksa ili krajolik koji predstavlja važne etape (ili važnu etapu) ljudske povijesti
V. izvanredan primjer tradicionalnog ljudskog naselja, uporabe tla ili mora, koji je reprezentativan za cijelu kulturu (ili kulture), ili ljudsku interakciju s okolišem, osobito ako je postao osjetljiv zbog utjecaja nepovratnih promjena
VI. izravno ili očito povezan s pojavama ili živom tradicijom, s idejama ili vjerovanjima, s umjetničkim i književnim radovima izvanrednog jedinstvenog značaja
Prirodni kriterij su:
VII. neusporediv prirodni fenomen ili područje izvanredne prirodne ljepote i estetske vrijednosti (tzv. kulturni krajolik)
VIII. izvanredan primjer važnih etapa povijesti zemlje, uključujući zabilješke života, značajan neprekinut geološki proces u oblikovanju zemlje, ili značajna geomorfička ili fiziografska odlika
IX. izvanredan primjer koji predstavlja značajan neprekinut ekološki i biološki proces u evoluciji i razvoju kopnenih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosustava te biljnih i životinjskih skupina
X. najvažnije i značajno prirodno stanište za očuvanje prirodne raznolikosti na lokalitetu (in situ), uključujući ugrožene vrste izvanredne vrijednosti za znanost ili očuvanje života.
Vezano za ovu temu, podsjetimo da 2017. godine odlukom UNESCO-va Odbora za svjetsku baštinu na 41. zasjedanju u Krakovu Nacionalni park Plitvička jezera nije upisan na Popis ugrožene svjetske baštine.

U Odluci je navedeno kako iznimna univerzalna vrijednost NP-a Plitvičkih jezera još nije narušena, ali ako se ne poduzmu hitne mjere, prekomjerna izgradnja turističkih objekata, pritisak izazvan velikim brojem posjetitelja i neadekvatno riješen sustav vodoopskrbe i odvodnje mogli bi nepovratno negativno utjecati na vrijednosti ovog hrvatskog nacionalnog parka.

Kim CUCULIĆ

Infobox ():
Vezano za ovu temu, podsjetimo da 2017. godine odlukom UNESCO-va Odbora za svjetsku baštinu na 41. zasjedanju u Krakovu Nacionalni park Plitvička jezera nije upisan na Popis ugrožene svjetske baštine. U Odluci je navedeno kako iznimna univerzalna vrijednost NP-a Plitvičkih jezera još nije narušena, ali ako se ne poduzmu hitne mjere, prekomjerna izgradnja turističkih objekata, pritisak izazvan velikim brojem posjetitelja i neadekvatno riješen sustav vodoopskrbe i odvodnje mogli bi nepovratno negativno utjecati na vrijednosti ovog hrvatskog nacionalnog parka

Infobox (Okvir):