VELI LOŠINJ Već je i atmosfera park šume koja okružuje terasu velološinjskog lječilišta, prožeta aromatičnim mediteranskim mirisima, obećavala da će otvorenje manifestacije »Lošinj – Otok kreativnosti«, zgodno tempirano za prvi dan ljeta, biti posebno.

Večer obilježena glazbom, filmom i književnošću, to je i potvrdila – u razgovoru s autoricom programa Brankom Džebić svoj je opus lošinjskoj publici predstavio Dalibor Cikojević, autor koji je ambicioznom »Glazbenom trilogijom« stvorio fenomen domaće, a vjerojatno i svjetske kulture.

– Ja sam najbolji pijanist među književnicima i najbolji književnik među pijanistima, našalio se Cikojević.

»Ostavština posljednjeg skladatelja«, »Virtuozi, muze i striptiz« i »Posljednja violina Niccolòa Amatija«, proze su u kojima Cikojević pasionirano istražuje sraz umjetnika kao duhovnog bića s često traumatičnom realnošću. Djela su to nastala na međi fikcije i dobro istražene dokumentarne građe o privatnim životima i umjetničkim dosezima velikih skladatelja; Ludwiga van Beethovena, Franza Liszta, Petra Iljiča Čajkovskog i Borisa Papandopula.

– Da je Boris Papandopulo rođen u Francuskoj, cijeli bi ga svijet izvodio. Mi nismo dovoljno pronosili njegovu veličinu, kao što i inače nedovoljno cijenimo što je naše, rekao je Cikojević.

Upravo u ostavštini Borisa Papandopula Cikojević je pronašao najvitalniji izvor svoje književne inspiracije. U romanu »Virtuozi, muze i striptiz«, kroz razgovor sa Zdenkom Papandopulo, životnom suputnicom velikog skladatelja, izgradio je ljubavnu priču holivudskog formata, začinjenu istinitim pikanterijama iz bračne ložnice Papandopulovih.

– Iako je ta priča često bila povod kontroverzama, ponajviše zbog činjenice da je Zdenka pomagala suprugov rad plešući po noćnim klubovima u Njemačkoj, zapravo je riječ o jednoj divnoj, čistoj ljubavi – smatra Cikojević koji je preksinoć na terasi ville Elisabeth za klavirom izveo skladbu koju je Boris napisao za Zdenkine nastupe u noćnom klubu. I druge je ulomke iz svojih proza »ilustrirao« klavirskim interpretacijama skladbi koje se u tim djelima spominju, a multimedijalni predznak večeri ojačale su i projekcije kratkih video radova o ostavštini velikih genija.

Neke od svojih romana, poput »Ostavštine posljednjeg skladatelja«, Cikojević je strukturirao kao simfoniju o stvaralačkoj slobodi na tragu Desničina »Proljeća Ivana Galeba«.

– Kod nas interpreta glazba prolazi nekim neobjašnjivim putevima, ponekad ni ne dotakne glavu, nego ide ravno kroz srce. Pisati sam počeo iz želje da izrazim ono što glazba ne može, a spisateljsku maštu nadograđivao sam stvarima koje samo glazbenik zna, rekao je Cikojević, inače ravnatelj Muzičke akademije u Zagrebu.

Velološinjsko kulturno ljeto nastavit će se sve do sredine kolovoza gostovanjima predvodnika domaće i regionalne kulturne scene. Na popisu protagonista ovog ambicioznog projekta koji Lošinj smješta na mapu bitnih kulturnih odredišta, su Snježana i Goran Tribuson, Drago Hedl, Ivana Simić Bodrožić, Ivica Prtenjača i mnogi drugi.