Financijske teškoće

Upitan profil Festivala Krleža

Davor Mandić

Plan je bio ambiciozan, a za jedanaestodnevni program trebalo je namaknuti 700 tisuća kuna. Ministarstvo kulture ponudilo je jedva 10 posto te svote, i to za dva programa

ZAGREB - Početak hrvatske odiseje u zajednici europskih država i 120 godina od rođenja Miroslava Krleže desit će se, po svemu sudeći, u svega tjedan dana ove godine. Prvi srpnja mitski je datum hrvatskog ulaska u Europsku Uniju, a 7. srpnja datum je rođenja mitski kontroverznog našeg nesuđenog nobelovca. Na pitanje što bi Krleža danas govorio o Europi, odnosno bi li podržao hrvatsko zavlačenje pod njene skute nemoguće je odgovoriti, no zato je mnogo lakše reći da je plan glumca, performera i organizatora kulturnih priredbi Gorana Matovića da dostojno, aktualno i sadržajno obilježi ove važne datume pod znakom upitnika.   

   Ekskluzivno smo početkom studenog mjeseca prošle godine najavili grandiozno izdanje Drugog festivala Miroslav Krleža u Zagrebu. Matović, začetnik originalne ideje o Festivalu kao mjestu oživljavanja Krležine pisane riječi, ali i mjestu oživljavanja Krležina Gvozda, tada je najavio jedanaestodnevni program i za njega potreban budžet od 700.000 kuna. 


  »Izlet u Rusiju« i Castellice


Program je trebao ponuditi Krležine vizije između Europe i Balkana, o kojima je uvijek strastveno pisao, nekoliko premijernih predstava i mnoštvo originalnih, međunarodnih književno-scenskih događanja. No pitanje ostvarivanja toga ambicioznog plana, pet mjeseci uoči zamišljene realizacije, djelomice pada na financijskoj strukturi. 


   Ministarstvo kulture tako je od svih programa Festivala podržalo samo kazališnu adaptaciju »Izleta u Rusiju« (50.000 kuna) i autorski koncept Mani Gotovac pod nazivom »Castellice« (10.000 kuna), u kojem će četiri glumice – Neva Rošić, Dubravka Miletić, Alma Prica i Nataša Janjić – četiri Castellice, scenski obnavljati život i lik barunice Castelli. 




   Time je Matović dobio zasad samo dva dana manifestacije, dok druga dva očekuje od partnera Mađara, koji svoje autorske usluge nude besplatno. No u originalnoj ideji radilo se o 150 gostiju, koje sve negdje treba smjestiti. Ono što je sigurno jest da se u mađarskoj produkciji radi na postavljanju Krležina »Kraljeva« te da je i mađarska javnost zainteresirana za ovu vezu hrvatskog književnika i Mađarske. 


  


Evropa danas


Matović naglašava potrebu da Festival ide od scenske kompozicije »Evropa danas«, koja u sebi sabire sve Krležine tekstove o Europi, do Krležina rođendana. 


   – Treba stvari postaviti na pravo mjesto, bez euforije. Europa ima pluseve i minuse, a Krleža je o njoj govorio tako da su njegove riječi i danas aktualne. Mislim da je ovo najinovativniji program koji će se u to vrijeme događati u Hrvatskoj – govori Matović, navodeći da je pokrovitelj Sabor RH, a i da njegov stalni privatni sponzor pokazuje interes za nastavkom podržavanja Festivala Krleža. 


   Ipak, kako će Festival na kraju izgledati, koliko će dana trajati i kojim će programima biti ispunjen, u konačnici, čini se, najviše ovisi o visini sredstava koja će mu dodijeliti Grad Zagreb kroz svoje javne potrebe u kulturi.