OSEKOVO – Park prirode Lonjsko polje, točnije Centar za posjetitelje »Crna roda« Parka prirode Lonjsko polje u Osekovu, bilo je prigodno mjesto za  predstavljanje projekta »Same as it Ever Was« za Hrvatski paviljon na 18. venecijanskom bijenalu – međunarodnoj izložbi arhitekture. Naime ishodište rečenog projekta je močvarno područje Lonjskog polja, gdje kulturni krajolik nastaje stoljetnom simbiozom prirode koja je u stalnoj mijeni i zajednica koje mu se prilagođavaju. Ovaj je kontekst pozadina diskurzivnog programa Hrvatskog paviljona, kao kontinuirani laboratorij u stvarnom vremenu, usmjeren na istraživanje budućnosti arhitektonske prakse i obrazovanja.

Novo promišljanje

»Laboratorij budućnosti« ovogodišnja je tema Bijenala, koji će se održati od 20. svibnja do 26. studenog ove godine, a koju je postavila kustosica Lesley Lokko. Sukladno tome diskurzivni i obrazovni program predstavlja kontinuirani disciplinarni proces usmjeren prema promjeni pristupa djelovanja u prostoru, fokusirajući se na alternativne budućnosti pa tako Hrvatski paviljon predstavlja odu ambijentima suživota divljeg i domaćeg, prirodnog i proizvedenog, život i neživog. Riječ je o prostornoj instalaciji koja pripada bestijariju vidikovaca u močvarnom području Lonjskog polja. Instalacija uključuje fizičke i virtualne segmente izravno vezane uz fenomene polja, odnosno njihovu interpretaciju koja postaje sredstvo za razumijevanje povezanosti prirode i kulture..

Povjerenica nastupa Mia Roth rekla je da ovogodišnja tema upućuje na novo promišljanje – na koji način bismo trebali djelovati s obzirom na različite krize u kojima se nalazimo.

– Zato smo uzeli projekt Lonjskog polja i njegovih fenomena, jer je to lekcija za sve. Ljudi su formirali ekspresije života koji se odvija u simbiozi s prirodom na način da nitko u tom odnosu nema primat, već svi koegzistiraju u harmoničnom okolišu – kazala je. Naglašeno je da je edukacija prezentna tema, jer je važno kako školujemo one koji će djelovati u prostoru u budućnosti, s obzirom na to da je to ključno za opstanak.

Tonči Čerina, također povjernik nastupa, naglasio je da se projekt bazira i na edukaciji i na kritičkom stavu – što bi arhitektura i dizajn trebali biti.

– Usmjereni smo na mlade. Izložba je trenutak i proces, a ovo potonje je najvažniji dio, zato se naš nastup sastoji od dva dijela – fizičkog, odnosno prostorne instalacije, te diskurzivnog dijela, koji se odvija za vrijeme trajanja Bijenala. Prostorna tako uzima polazište u našim vidikovcima te nas instalacija uvodi u prostor i pruža osjećaj – prepričao je Čerina, dok je kustos diskurzivnog programa hrvatskog paviljona Ivica Mitrović rekao da od svake izložbe uvijek na kraju ostane diskurzivni format, a ovogodišnji je ambiciozan, realan i ostvariv i sastoji se od sedam aktivnosti.

Suživot kao ključ

– Prvu aktivnost odradili smo u veljači u Milanu i na toj je radionici sudjelovalo 70 studenata. Druga aktivnost bit će na otvaranju Bijenala. Riječ je o okruglom stolu na kojem sudjeluju Martin Avila, Harriet Harriss te James Auger. Slijede aktivnosti na Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani, gdje smo partneri u Ljetnoj školi dizajna i znanosti. Potom se vraćamo u Lonjsko polje na temeljnu radionicu, koja će trajati četiri dana, potom imamo radionicu u Motovunu, u listopadu u Splitu te, naposljetku, sumiranje aktivnosti na zatvaranju Bijenala u Veneciji i tad ćemo imati i predstavljanje knjige. Sve skupa, oko dvije stotine ljudi sudjelovat će u edukacijskim projektima na međunarodnoj razini.

Foto MARKO MIHALJEVIĆ

Autori produkt-dizajnerskih elemenata Vedran Kasap i Ozana Ursić rekli su da je priča o suživotu ključna.

– Uvijek to gledamo s pozicije superiornosti čovjeka i govorimo o zaštiti drugih vrsti, a živimo u svijetu u kojem je čovjek ugrožena vrsta. Elementi u paviljonu bazirani su na tradicijskim vrijednostima, znanjima i vještinama koje smo otkrili u Lonjskom polju, kao i sam osjećaj bivanja unutar prostora koji pokušava zaustaviti brzinu i skrenuti pažnju s tog brzog protoka vremena te dati ljudima mogućnost da se fokusiraju na neke druge stvari – izjavio je Kasap.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zahvalila se organizatorima što su prisutne »oteli iz asfaltnog okruženja i doveli u ljepotu Lonjskog polja«.

– Lonjsko polje objedinjuje i vrhunski prirodni lokalitet, ali i lokalitet u kojoj je prva ruralna cjelina, selo Krapje, zaštićeno kao izvanredan primjer ruralne arhitekture. Ovo je mikrolokacija koja objedinjuje zaštitu kulturne baštine i upućuje nas na ključnu temu ovogodišnjeg Bijenala, a to je tema održivosti te suživota čovjeka i prirode. Bijenale je za Republiku Hrvatsku izuzetno važan, jer to nije samo izložba na kojoj se neki dometi ili rješenja prezentiraju, već je to i platforma koja nas sve zajedno potiče na promišljanje. U tom smislu će ovogodišnji hrvatski nastup sigurno biti važan i vrijedan doprinos toj međunarodnoj smotri – kazala je ministrica, istaknuvši da je njeno ministarstvo izdvojilo 120.000 tisuća eura za ovaj projekt plus 90 tisuća eura za najam prostora.

Hrvatski paviljon otvara se 19. svibnja u 11 sati u venecijanskom Arsenalu.

Tko je tko

Povjerenici ovogodišnjeg hrvatskog nastupa su arhitekti Mia Roth i Tonči Čerina, a multidisciplinarni autorski tim koji je koncipirao i realizirao projekt uz njih čine još i Luka Fatović te dizajneri Vedran Kasap, Ozana Ursić, Niko Mihaljević i Ivica Mitrović.

Projekt su uz povjerenike Roth i Čerinu i dizajnere Vedrana Kasapa, Ozanu Ursić i Niku Mihaljevića predstavili i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Roman Šilje te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti MKM-a Nevena Tudor Perković.

Nagrade projektu »Crna roda«

Projekt Centra za posjetitelje »Crna roda« nagrađen je Velikom nagradom Hrvatskog dizajnerskog društva na Bijenalnoj izložbi hrvatskog dizajna 21/22, nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata »Bernardo Bernardi« za oblikovanje i unutrašnje uređenje za 2021., drugom nagradom na 5. balkanskom Bijenalu 2021., Grand Prix nagradom Big SEE 2022. u Ljubljani, nagradom časopisa Plan u Milanu 2022., a dobio je i German Design Award 2022., priznanje 23. salona arhitekture u Novom sadu te je bio finalist Architizer nagrada.