GALWAY – To nije samo titula Europske prijestolnice kulture koja ujedinjuje Irsku i Hrvatsku, Rijeku i Galway. To je također život i djelo važne povijesne ličnosti za obje zemlje – najutjecajnijeg Irca u Hrvatskoj Lavala Nugenta. Važna vojna osoba, ugledni vojnik, kulturni diplomat i strastveni ljubitelj arheoloških istraživanja i iskopavanja. Sakupljač povijesti, s vizijom stvaranja i vrednovanja umjetnosti, kulture, povijesti, raznolikosti i, prije svega, kreatora nasljeđa, rečeno je između ostalog na svečanosti otvorenja izložbe »Laval Nugent – ratnik i kolekcionar« u knjižnici James Hardiman, čiji je domaćin Nacionalno sveučilište Irske u Galwayu. Izložbu su službeno otvorili Ciaran O’Hogartaigh, predsjednik Nacionalnog sveučilišta u Galwayu, rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija, gradonačelnik Galwaya Mike Cubbard, hrvatski veleposlanik u Irskoj Ivan Mašina te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Nugent i Trsat
Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu »Laval Nugent – ratnik i kolekcionar«, autorice Sunčice Nagradić Habus, već je gostovala u Muzeju irske emigracije u Dublinu, gdje je izazvala veliko zanimanje, a predstavlja lik i djelo Lavala Nugenta, austrijskog feldmaršala koji se istaknuo u borbama protiv Napoleona. Grof Nugent, podrijetlom iz irske plemićke obitelji, bio je jedna od ključnih osoba hrvatske povijesti 19. stoljeća, jedan od osnivača Ilirskog pokreta, strastveni sakupljač umjetnina i vlasnik prvog javnog muzeja u Hrvatskoj, Muzeja Nugent, otvorenog na Trsatu u Rijeci.Laval Nugent-Westmeath (Ballynacor, Irska, 1777. – Bosiljevo, 1862.) potomak je irske grofovske obitelji. Godine 1793. ušao je u austrijsku vojsku, 1809. postao je general bojnik i načelnik glavnoga stožera. S engleskom je vojskom 1812. sudjelovao u ratnim sukobima u Španjolskoj. Godine 1813. preko Karlovca ušao je u Rijeku te je, pobijedivši francusku vojsku u Istri, zauzeo Trst i nastavio s vojnim akcijama u Italiji. Od 1817. do 1820. bio je zapovjednik napuljske vojske. Od 1822. bio je riječki patricij, a od 1824. član Hrvatskoga sabora. Kao zapovjednik Primorja (1834.– 1835.) dao je obnoviti Trsat i sagraditi više utvrda u Istri i na kvarnerskim otocima. Od 1839. bio je zapovjedni general Moravske i Šleske, a od 1840. bansko-varaždinsko-karlovačke granice. Istaknuo se kao sudionik hrvatskog narodnoga preporoda. Godine 1848. sudjelovao je u vojnim sukobima u Italiji, a 1849., u činu feldmaršala, zauzeo je jugozapadnu Ugarsku. Posjedovao je Bosiljevo (od 1820.), Trsat (od 1824.) i Dubovac (od 1837.) te niz manjih nekadašnjih frankopanskih posjeda. Svoju briljantnu vojnu i političku karijeru nadopunio je neobičnim interesom za hrvatsku povijest i kulturu. Provodeći arheološka istraživanja i skupljajući umjetnine diljem Italije i Hrvatskog primorja sakupio je impozantnu zbirku predmeta koja je postala osnova prvog muzeja u Hrvatskoj, Museuma Nugent, koji je grof Nugent smjestio na gradinu Trsat, jednom od svojih posjeda u Hrvatskoj. Upravo su predmeti otkupljeni od Lavalovih nasljednika postali temelj dviju velikih zbirki Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Sveučilišta i EPK
Posjet na Nacionalnom sveučilištu u Galwayu bila je i prilika za kraći sastanak rektorice Snježane Prijić Samaržija i gradonačelnika Obersnela s Ciaranom O’Hogartaighom, predsjednikom Nacionalnog sveučilišta u Galwayu. I riječko i Sveučilište u Galwayu snažno su uključeni u projekt Europske prijestolnice kulture, a najvažnije je ono što će taj veliki projekt ostaviti u nasljeđe nakon 2020.– Naša sveučilišta nisu samo obrazovne ustanove, već ekonomski i društveni motori koji također intenzivno sudjeluju u kreiranju grada, naglasio je O’Hogartaigh, poručivši kako se raduje budućoj suradnji s riječkim Sveučilištem, ne samo na projektu Europskih prijestolnica kulture, već i u daljnjoj budućnosti.
