RIJEKA »Starost je došla 23. svibnja 2010., oko 11 sati«. Prva je to rečenica romana »Kalendar Maja« hrvatskog pisca Zorana Ferića i ujedno naslov pod kojim će on biti objavljen u njemačkom izdanju koje je u pripremi. Njemački izdavači nisu, naime, bili popustljivi poput Drage Glamuzine, urednika hrvatskog izdanja objavljenog u »Profilu«, koji, kako je ponovio i na predstavljanju knjige u Rijeci, nije bio osobito zadovoljan naslovom, ali je popustio autoru ne mareći puno za konotacije zbog činjenice da je knjiga objavljena uoči 2012. godine, godine značajne za majanski kalendar, što su mnogi, osobito autori popularnoznanstvenih uradaka, pa gotovo svaka deseta knjiga, kako su to Feriću objasnili njemački izdavači, nosi naziv Maja u naslovu. 

No, zanimljivo je, ispričali su Glamuzina i Ferić malobrojnoj publici na riječkom predstavljanju, da je umalo ova rečenica doživjela sudbinu onih dvjestotinjak kartica koje je autor morao izbaciti kako bi opsežan roman sveo na »pristojnih« 600 stranica jer je nedugo prije konačnog izlaska knjige koju je Ferić pisao šest godina, a »Profil« njezin konačan izlazak  najavljivao posljednje tri, u romanu »Ova priča« Alessandra Bariccoa pronašao vrlo sličnu rečenicu. 

– Uspaničio sam se da će me netko optužiti da sam je prepisao, ali onda sam se sjetio da je prvo poglavlje mog romana, uključujući i ovu prvu rečenicu, objavljeno u novinama još 2006. godine, dakle, dvije godine prije nego se Bariccova knjiga pojavila u Hrvatskoj pa sam odlučio zadržati je, ispričao je Ferić. 

Glamuzina i Ferić još jednom su ponovili priču o mukotrpnom šestogodišnjem nastajanju romana koji, kako to voli kazati njegov urednik, nije velik samo zbog obima od 600 kartica nego i zbog svog značaja. 

– Drago mi je da i kritičari, govoreći o romanu, spominju »veliki roman«, »roman koji će obilježiti ovo razdoblje hrvatske književnosti« pa čak i »remek djelo«, iako pravo kritičko iščitavanje ovaj roman tek očekuje, naglasio je Glamuzina. 

Govoreći o dvjestotinjak izbačenih kartica teksta, Ferić je podsjetio na rečenicu svoje zbirke priča »Anđeo u ofsajdu« koja glasi da »ako želiš dobiti partiju šaha, moraš biti spreman žrtvovati kraljicu«. 

– Tako sam i ja žrtvovao ovaj tekst i uvjeren sam da je to za cjelinu romana bio dobar potez, kazao je Ferić. Izbačen je, pojasnio je, središnji dio priče iz dijela koji bi se mogao nazvati romanom detekcije, a koji govori o traumatičnom iskustvu silovane žene, te politički aspekt priče koji se veže na 1971. godinu, kao i dio romana u kojemu glavni junaci, sada već kao stari ljudi, igraju život koji se nikada nije dogodio. 

– Upravo ovaj dio mogao bi biti začetak nekog novog romana, ali treba sasvim drugačiji okvir, pojasnio je.