Uvodni dio romana smješten je u klasičnoj Grčkoj, dok središnji dio »Morenda« donosi vrlo precizne opise situacija u jednoj bolnici, u postolujno doba
Prvi roman Slobodana Šnajdera, »Morendo«, predstavljen je u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka. Ovom prilikom Šnajder, hrvatski dramatičar, prozni pisac i kolumnist Novog lista, istaknuo je da uvijek s posebnim sentimentom nastupa u Rijeci. Podsjetio je da je on nesuđeni riječki intendant, što je ostao njegov nerealizirani san. Slobodan Šnajder zatim se osvrnuo na svoj roman prvijenac.
– »Morendo« sam pisao tri godine. Ovaj je roman nastao u trećoj dobi, kad čovjek radi nekakve bilance. Vjerojatno sam s ovim djelom želio napraviti svojevrsnu inventuru. Dobar dio romana odnosi se na vrijeme nakon vojno-redarstvene operacije »Oluja«. To vrijeme, izgleda, nikako da prođe. »Morendo« je priča o neuspjelu susretu funkcionalnih elita i naroda u povečerje posljednjeg rata – kazao je Šnajder.
Podroban prikaz romana dao je urednik ovog »Profilovog« izdanja Velimir Visković, ukazujući da je svijest o totalitarizmu i duboka mržnja prema onima drugima fenomen koji Šnajdera stalno provocira.– Uvodni dio romana smješten je u klasičnoj Grčkoj, za što je nužno poznavanje grčkih mitova, naročito mita o Perzefoni. Središnji dio »Morenda« donosi vrlo precizne opise situacija u jednoj bolnici, tematizirajući beznačajnost i trošnost ljudskog života. Prvi dio romana itekako ima smisla sa središnjim dijelom. Riječ je o paralelizmu između klasične Grčke i situacija u stvarnosnom, realističkom dijelu romana. Međutim, Šnajder ne ostaje na razini jednostavnog realizma, nego se radi o jednom tipu alegorije o važnim pitanjima ljudske egzistencije. U ovom slojevito pisanom djelu ponavljaju se situacije iz različitih epoha, a autor je pokazao želju da pomno rekonstruira ambijent. Šnajder daje specifičnu umjetničku viziju s nizom simbola o ljudskoj sudbini i vječnim smislovima. Između ostalog, on se dotiče i problema ženske emancipacije. I ovom knjigom Slobodan Šnajder pokazuje da je vrlo složen, intelektualan i kritički nastrojen pisac – naglasio je Visković. Odabrane ulomke iz romana, uz autorova tumačenja, čitao je dr. Fred Zeidler, što je autorov izbor, budući da se roman uglavnom događa u bolnici, pa se sudjelovanje jednog liječnika činilo zanimljivijim od čitanja bilo kojeg glumca. Program je vodila Andreja Silić Švonja iz Gradske knjižnice Rijeka.
