Pulski Sajam knjiga

Sa(n)jam knjige: Mirku Kovaču "Kiklop" za životno djelo

Sandra Sabovljev

Mirko Kovač od 1991. živi u Hrvatskoj. Autor je više romana, među kojima i romana »Gubilište« (1962.) Kovač je uz to, poznat i kao scenarist više filmova, među kojima i filma »Okupacije u 26 slika« Lordana Zafranovića



ZAGREB Ove godine Sa(n)jam knjige u Istri postaje punoljetan. Njegova zrelost slavit će se svakoga dana od 30. studenoga do 9. prosinca kada će se održavati ovogodišnje izdanje pulskog festivala knjiga – kazala je direktorica Sajma knjige u Istri Magdalena Vodopija prije objavljivanja 12 nominacija za nagradu »Kiklop« 2012. što će se u Puli dodijeliti posljednjega dana Sajma. 


   – Završio je prvi krug glasovanja za nagradu »Kiklop«, a ove se godine prijavilo rekordnih 46 nakladnika sa svojim ponajboljim izdanjima, naistaknutijim autorima i urednicima. O pobjednicima za dvanaest kategorija glasuje stručni žiri, a o nagradi za životno djelo – koja je ove godine pripala Mirku Kovaču – odlučuje Upravni odbor književne nagrade, informirala je tajnica Sajma Slavica Ćurković. 


   – Mirko Kovač jedan je od najistaknutijih, najprevođenijih i najsvestranijih suvremenih pisaca koji od 1991. godine živi i radi u Hrvatskoj. Osim kao romanopisac, novelist i esejist; Kovač je poznat i kao scenarist više hrvatskih filmova. Kovačeva djela prevedena su na brojne europske jezike. Njegovo cjelokupno djelo, posebno romani, polazeći od lokalnih tema, redovito dosežu univerzalno značenje – pročitao je obrazloženje Nagrade za životno djelo Kovaču Bruno Kragić. 


  Bauer, Ferić, Mlakić




Za urednika/cu godine nominirani su Eugenia Ehgartner (Leykam International), Irena Lukšić (Hrvatsko filološko društvo, Disput) te Kristijan Vujučić (Naklada Ljevak). 


   Za »Kiklopa« za prozno djelo natječu se Ludwig Bauer s romanom »Karusel ili Gabrijela naviješta novo doba«, Zoran Ferić s »Kalendarom Maja« i Josip Mlakić s djelom »Mrtve ribe plivaju na leđima«. Za debitantsku knjigu godine natječu se Vedran Benić, odnosno »Dubrovački spomenar: Sentimentalno putovanje sjećanjem na Grad«, Iva Rukavina »Umjetnost ledenog doba: prilog poznavanju paleotičke umjetnosti« te Ankica Tomić s romanom »Naročito ljeti«. U kategoriji za pjesničku zbirku izlistani su Branko Čegec sa zbirkom »Pun mjesec u Istanbulu: lica, slojevi«, Olja Savičević Ivančević s knjigom pjesama »Mamasafari: (i ostale stvari)« te Ivana Bodrožić Simić s »Prijelazom za divlje životinje«. 


   Knjiga eseja godine ima tri kandidata – Slavka i Ivu Goldsteina s djelom »Jasenovac i Bleiburg nisu isto«, Irenu Lukšić s knjigom »Blagovati na tragu klasika: Kuharica za čitanje i čitanka za kuhanje« te Viktora Žmegača s zbirkom eseja »Filozof igra nogomet: zapisi 2010-2011«. 


   Za publicističku knjigu godine nominirani su »Tragovima Odiseja: kontroverzni putopis o lutanju grčkog junaka Jadranom« Jasenka Boke, »Posljednja volja Vesne Parun: Antologija nesretnih sudbina« Denisa Derka i »Fališ mi« Mani Gotovac.   

Blixen, Eco i Žižek


U kategoriji za znanstvenu knjigu godine pobjednik će se birati između »Zagreba 1941-1945« Ive Goldsteina, »Jugoslavije i svijeta« Hrvoja Klasića, »Prstenova koji se šire: junačka potraga u djelima J. R. R. Tolkeina« Petre Mrduljaš Doležal i »Iz povijesti Hrvatske filmologije i filma« Ante Peterlića. 


   »Kiklop« za slikovnicu godine pripast će jednoj od kandidatkinja: Andrei Peterlik Huseinović: »Ljubav«, Sanji Pilić i Katarini Halužan: »Maša i životinje« ili Sunčani Škrinjarić i Marseli Hajdinjak: »Nezadovoljna bubamara«. Za knjigu godine za djecu i mladež predloženi su Zdenko Bašić: »Sjeveropzapadni vjetar: o vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice pa do Samoborskoga kraja«, Sanja Pilić i »Ideš mi na živce« te Silvija Šesto: »Tinuninu: Prva pomoć za djecu, obrana i zaštita od odraslih«. 


   Kandidati za »Kiklopa« za knjigu inozemnog autora/ce su Karen Blixen s »Babettinom gozbom«, Umberto Eco i »Praško groblje« te Slavoj Žižek s knjigom »Živjeti na kraju vremena«. 


   Prijevod godine ima tri kandidata – Fikreta Cacana (Vasilij Grossman: »Život i sudbina«), Sanju Lovrenčić (Virginia Woolf: »Kuća duhova i druge priče«) te Matu Marasa (Vladinir Nabokov: »Blijeda vatra«). I konačno, za leksikografsko djelo godine žiri će se odlučiti između Velimira Blaževića – »Crkveni partikularni sabori i dijecezanske sinode na području Hrvatske i južnoslavenskkih zemalja« i »Leksikona Ruđera Boškovića« Antonijele Bogutovac.