Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Ljeto s domaćim umjetnicima

Kim Cuculić

EPK / Foto Vedran KARUZA

EPK / Foto Vedran KARUZA

O samoj Europskoj prijestolnici kulture kao da se nekako izbjegava govoriti. Nažalost, doima se kao da je ovaj projekt neslavno propao i sveo se samo na »ostatke ostataka«



Ovih dana žale mi se poznanici, Fijumani, da u emisiji Otvoreno – koja se bavila povratkom kulturnih zbivanja popuštanjem protuepidemijskih mjera – Rijeka uopće nije spomenuta. Govorilo se o Zagrebu, Splitu, Osijeku… a Rijeka je naprosto preskočena.


Moje poznanike, koji inače ne propuštaju nijedan kulturni događaj u Rijeci, to je razljutilo. Pogotovo i zbog činjenice da je Rijeka još uvijek Europska prijestolnica kulture.


Osobno me izostavljanje Rijeke na državnoj televiziji nije toliko iznenadilo, jer znalo se to događati i prije nego je ovaj grad postao EPK. Bilo je, primjerice, svjetski poznatih kazališta koja su najprije gostovala na riječkom Međunarodnom festivalu malih scena, ali tek kad su se pojavila u Zagrebu, onda je to u središnjem dnevniku zabilježeno kao »prvo« gostovanje u Hrvatskoj.





Uglavnom, u tom Otvorenom bilo je riječi o tome da splitski i zagrebački HNK otvaraju vrata nakon dvomjesečne stanke zbog korone, a riječki HNK – kažu moji poznanici – nije spomenut u tom kontekstu, iako je već u prvom tjednu popuštanja mjera imao programe na pozornici »Zajca«. O samoj Europskoj prijestolnici kulture kao da se nekako izbjegava govoriti.


Nažalost, doima se kao da je ovaj projekt neslavno propao i sveo se samo na »ostatke ostataka«. Kao glavni krivac za obustavljanje aktivnosti prokazan je virus, međutim doima se da je u projektu Rijeke-Europske prijestolnice kulture već i prije nešto bilo trulo. Pandemija je tu došla kao dobar izgovor, a samo možemo nagađati što bi se događalo da nije bilo ove izvanredne situacije. Bi li s projektom sve bilo u redu, ili bi stvar prije ili kasnije puknula.


I danas se vuku repovi spektakularnog otvorenja EPK-a u riječkom kazalištu i u luci, a ponajviše bodu u oči nerealno visoki i dubiozni honorari za pojedine sudionike otvorenja. Ponašalo se s novcem poput pijanih milijunaša, a sada novca manjka. Ovih dana EPK je postao i predmet policijske istrage… Ako bude sreće, ostat će one zgrade u »Benčiću« koje treba napuniti ljudima i programima i – »Galeb«.


Od ambiciozno zamišljenog programa, malo je toga ostalo. No, kad se prelista programska knjiga EPK-a, vidljivo je da su nositelji velikog broja programa riječke institucije u kulturi na kojima je sada i najveći teret u smislu opstanka EPK-a. Mnogo toga što bi institucije ionako trebale realizirati u okviru redovnih djelatnosti, utrpano je pod kapu Europske prijestolnice kulture pa će izgledati kao da se nešto događa. A zapravo, dosta toga vidjeli bismo i ovako i onako. Došlo je i do zaokreta prema lokalnim, domaćim umjetničkim snagama, koje su se do sad nekako osjećale zaobiđene u programu EPK-a. Riječki Putokazi taj su odnos možda najbolje definirali s onim »Nema nas«. I onda je trebala doći korona da se netko sjeti i lokalnih umjetničkih snaga.


A tako će biti i na razini cijele Hrvatske, jer je mnogo inozemnih gostovanja otkazano. Kako čitamo na službenim stranicama, dio glazbenog programa ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara otkazan je zbog epidemioloških mjera u Hrvatskoj i svijetu. Otkazani su nastupi francusko-gruzijske pijanistice Khatie Buniatishvili, ruske sopranistice Julie Lezhneve i moskovskog ansambla La Voce Strumentale te violinistice Patricije Kopatchinskaje uz Il Giordano Armonico. Ovoga ljeta u Dubrovniku nećemo moći čuti ni kanadski orkestar mladih NYO Canada, kao ni britanski vokalni ansambl English Voices. Otkazan je i nastup baletnih solista ruskog Mariinsky teatra u koreografiji Ilje Živoja.


Programi u Dubrovniku uvijek su zanimljivi i turistima, a ovih dana Dubrovnik je grad duhova – nema turista, ne dolaze kruzeri, zatvoreni su restorani i hoteli.


Ovogodišnje 71. Dubrovačke ljetne igre održat će se od 10. srpnja do 25. kolovoza kako je i najavljeno, no u smanjenom formatu zbog trenutnih epidemioloških COVID-19 mjera. Program će se bazirati na hrvatskim umjetnicima, na što naglasak stavlja i Ministarstvo kulture. Ovo ljeto bit će u znaku domaćih umjetnika, dok će na one inozemne trebati pričekati.