Federico Tenca Montini poznaje talijanski, hrvatski i slovenski jezik, što mu je omogućilo korištenje arhivske građe i literature na tim jezicima, a što je možemo reći jedan od ključeva uspjeha njegove knjige »Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945. – 1954.«

Pri pisanju služio se diplomatskom arhivom Ministarstva vanjskih poslova u Beogradu, Titovim osobnim arhivom te fondom Vladimira Bakarića i Komisije za razgraničenje, kao i drugom arhivskom građom.

O uspjehu doista možemo govoriti jer, knjiga je doživjela više izdanja u Italiji, a i u Hrvatskoj je, nakon što je objavljena lani, doživjela još jedno izdanje.

Uskoro će biti objavljena i na slovenskom jeziku, rekao je povjesničar Marko Medved na riječkom predstavljanju Montinijeve knjige koju je lani na hrvatskom objavila Srednja Europa.

Uz autora i Marka Medveda, predstavio ju je i povjesničar Vanni D’Alessio, a događanje je privuklo lijep broj zainteresiranih u riječki antikvarijat Ex libris, među kojima su bili i bivši i aktualni riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i Marko Filipović, kao i književnik i novinar Giacomo Scotti.

Federico Tenca Montini talijanski je sociolog i povjesničar, istraživač-znanstvenik na Odsjeku političkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Trstu te vanjski suradnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U knjizi »Trst ne damo!« interpretira, podsjeća i objašnjava što se u deset godina događalo između dviju država i dva bloka te donosi kako tršćansko pitanje promatrati u široj slici hladnog rata, zašto je ono važno za pripojenje Istre i druge povezane tematike, a o čemu nam je govorio i u intervjuu Novom listu u svibnju prošle godine netom što je knjiga izašla na hrvatskom, a prilikom njezine promocije u Zagrebu.

Stoga ovom prilikom izdvojimo crticu koje se nismo dotaknuli u intervjuu, a to je naslovnica knjige koja donosi portret Josipa Broza.

– Naslovna je slika portret Josipa Broza sa šakom na karti, a mjesto na karti pod kojim je šaka je Trst. Slika je djelo proslavljenog portretista Paje Jovanovića te je jedno vrijeme bila u Maršalatu, a nakon potpisivanja Londonskog sporazuma predana je muzeju Jugoslavije s time da se nije mogla izlagati.

Neki su znali da ova slika postoji, ali skoro ju se nigdje nije moglo vidjeti osim na portalima, pa mi se činilo zgodnim, a s obzirom na šaku nad Trstom, da bude na naslovnici, kazao je Federico Tenca Montini.

Marko Medved na kraju predstavljanja zahvalio je autoru na knjizi i na tome što budi nadu da će u budućnosti rasprava među povjesničarima sjevernojadranskog prostora biti kvalitetnija.