Ususret novoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke na kojoj će se raspravljati o prijedlogu proračuna Grada Rijeke za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu održala se i prva sjednica Odbora za kulturu novog saziva Gradskog vijeća Grada Rijeke, na kojem se govorilo o onome dijelu proračuna koji se odnosi na kulturu.

Stabilnost sustava te uspostavljanje dugoročnog održivog razvojnog okvira, uz dakako podršku posebno bitnoj nezavisnoj kulturnoj sceni glavni su ciljevi predstojećeg razdoblja, istaknula je predsjednica Odbora za kulturu Maša Magzan kojoj je ovo drugi mandat na čemu ovoga savjetodavnog tijela Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Proračun općenito

Predstavivši nacrt proračuna za nadolezeću godinu, Maša Galešić iz Odjela za financije pojasnila je kako su planirani rashodi 237 milijuna eura, prihodi bi prema projekcijama trebali dosegnuti 223 milijuna eura, a razlika je 13 milijuna eura.

U odnosu na ovu godinu, rashodi će u 2026. godini narasti za deset milijuna eura, dok će prihodi biti veći za 13 milijuna eura. S obzirom na to da se u nadolazećoj godini mijenjaju porezne stope poreza na dohodak, iz te se stavke očekuje oko 100 milijuna eura prihoda.

Stavke u proračunu koje će rasti, naglasila je, besplatan su javni prijevoz za umirovljenike i nezaposlene te stipendije za srednjoškolce i studente.

Uz to, novina će biti ugradnja dizala u stambenim zgradama i obnova fasada koje će financirati Grad i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a budući da je država smanjila sredstva za subvencioniranje troškova električne energije, pokrivanje razlike preuzet će Grad Rijeka.

Smanjenje proračuna za kulturu

Dijelove proračuna koji se odnose na kulturu predstavila je voditeljica Pododsjeka za programe kulture Plamena Šarlija, a kako je kazala, u odnosu na ovu godinu, sredstva su za 2026. godinu smanjena za 25 posto, i to zato što su završeni veći projekti poput interpretacijskog centra u Filodrammatici te opremanje broda Galeb., čime su završena strateška ulaganja u Art-kvart Benčić.

Predstoje veliki projekti poput obnove zgrade HNK-a Ivana pl. Zajca za što se trenutačno radi dokumentacija, kao i energetsko uređenje zgrade HKD-a na Sušaku, a iznos sredstava za javne potrebe u kulturi ostat će u novoj godini jednaka kao i u ovoj.

Glede proračuna, predsjednica Odbora Maša Magzan napomenula je kako je proračun sastavljen posve racionalno i oprezno te s obzirom na činjenicu da se iščekuje nova strategija kulture, koja će jasno odrediti prioritete, smjer razvoja riječke kulture te ona planirana ulaganja.

– Za razumno i odgovorno upravljanje javnim novcem u kulturi potrebno je “stati na loptu”. Sredstva su planirana prema onome što je stvarno bilo potrošeno u 2025, bez rezanja programa. Iduća godina je zamišljena kao prijelazno razdoblje, jer se nova strategija razvoja kulture upravo izrađuje.

Cilj ovog razdoblja nije smanjivanje ambicija, nego stabilizacija sustava dok se ne uspostavi jasan i dugoročno održiv razvojni okvir.

Važeći okvir svakako nije takav jer je zadnja strategija iz 2013., a i s obzirom na masakr sektora kulture zbog troškova projekta Galeb.

Glavni cilj je zadržati stabilnost sustava, posebno nezavisne scene, i osigurati da kultura bude dostupna građanima. Kultura nije trošak, nego javno dobro i važan generator razvoj, ističe Magzan.

Zelič: To nema previše smisla

Proračun koji je i prihvaćen jedino nije prihvatio Nebojša Zelič, koji je pojasnio kako smanjenje prihoda od poreza na dohodak, točnije pad od devet milijuna eura nije opravdano.

Problematičnim vidi i to što nova gradska uprava, iako nerijetko ističe važnost kulture, sredstva za javne potrebe u kulturi i kulturne programe nije povećala.

Na to se nadovezuje i pitanje Galeba, koji, prema njemu, predstavlja novi prostor kulture koji onda treba i sadržaj, pa takva stagnacija financiranja, odnosno izostanak povećanja sredstava nema previše smisla.

Pitanje o kojem se mnogo govorilo i tijekom sjednica Odbora za kulturu prošlog saziva Gradskog vijeća, ono sudbine Teatra Fenice, otvorilo se još jednom.

Nakon što je Grad Rijeka imenovan privremenim skrbnikom te je uložio financijska sredstva ne bi li spriječio njegovo propadanje, troškove sanacije nakon završetka stečaja tvrtke Rijekakino, najavljeno je, pokrit će vlasnici tog objekta, na što je reagirao Zelič pitavši zašto bi stanari koji posjeduju stanove u toj zgradi trebali sudjelovati u podmirenju tih troškova ako nisu odgovorni za njezino propadanje.

Također, spomenuti su i problemi poput onih s posljedicama oborina u Art-kvartu Benčić koje se redovito moraju sanirati (zbog čega se, između ostalog, odustalo i od prenamjene Teatrina), zatim prostor, to jest kompleks bivše Tvornice papira za koji zasad ne postoji konkretan plan revitalizacije, kao i činjenica da nedostaje konkretan prostor u kojemu bi riječki bendovi mogli vježbati ili nastupati.