Intelektualci bi trebali kvariti konsenzus, mislim da je to njihova primarna uloga. Da remete fini mir, suprotstavljaju se mitovima i onome što se podrazumijeva da su temeljne naracije u društvu.

Da smetaju i da provociraju na kvalitetan način, rekao je Franjo Šarčević na predstavljanju svoje knjige “Izvan stroja: nacionalno, građansko i druge opsjene” u antikvarijatu Ex libris u Rijeci.

Šarčević je doktor matematike, docent na Odsjeku za matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, ali i novinar, pokretač i glavni urednik portala Prometej.ba, portala za “laičku državu i sekularno društvo”.

Bosanski bukvar

Šarčević piše o hrvatsko-bošnjačkim odnosima, ali i drugim aktualnim pitanjima iz političkog i društvenog života Bosne i Hercegovine.

Njegova knjiga podijeljena je u tri dijela, prvi dio donosi esej “Pesimizam uma, optimizam volje”, naslov posuđen od Antonija Gramscija, talijanskog marksističkog filozofa i političara, u drugom dijelu “Kronika društvenog urušavanja” sabrani su osvrti koje je objavljivao na portalima, uglavnom Fokus i Prometej, a u trećem dijelu “Bosanskom bukvaru” autor abecednim redom analizira pojmove koji se često koriste u daytonskoj Bosni i Hercegovini.

Predgovor je napisao teolog i publicist Drago Bojić, a kao pogovor objavljen je osvrt Nevena Šimića, publicista i urednik portala digitalnademokracija.com.

Izdavač je Synopsis. Sa Šarčevićem je o njegovu radu i novoj knjizi u Ex librisu razgovarao novinar Branko Mijić, dugogodišnji novinar i kolumnist, u dva mandata i glavni urednik Novoga lista, koji danas objavljuje na svojoj internetskoj stranici te je član Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva.

Marksistički pogled

Šarčević je u razgovoru ustvrdio da u mnogim stvarima ima marksistički pogled na stvarnost, a dotičući se naziva uvodnog eseja, kaže da zna kako njegov javni angažman neće izazvati promjenu u društvu, izvan mikroskopskih dimenzija, ali da ne misli odustati.

– Zaista sam pesimist kada je u pitanju naše društvo, ali radim, živim i djelujem optimistično, jer da ostanem samo na pesimizmu, završio bih u nekoj vrsti nihilizma ili cinizma, a to je otrovna pozicija u kojoj ne želim biti, kaže Šarčević.

Govoreći o lijevim idejama za koje se zalaže, rekao je da su to javno dostupno zdravstvo i obrazovanje, nešto što su ne tako davno bile i demokršćanske ideje.

No, smatra, danas se okvir pomaknuo udesno, tako da takve i slične ideje neki smatraju ljevicom ili radikalnom ljevicom.

Ni jedan nacionalizam

Komentirajući odnose u BiH, rekao je da ni jedan od triju nacionalizama u Bosni i Hercegovini ne može ostvariti svoj cilj.

– Niti će se Republika Srpska osamostaliti, niti će Hrvati dobiti svoj entitet u kojem će ekskluzivno vladati, neki oblik Herceg-Bosne, niti će Bošnjaci izbaciti Hrvate kao politički faktor i napraviti jednonacionalni entitet od federacije.

Nitko svoje želje ne može ostvariti, iako godinama prijete. Najagresivnije je ovo što radi Milorad Dodik s pričom oko Republike Srpske i s potpunim nepoštovanjem BiH, vrlo vulgarnim odbijanjem svake mogućnosti da se BiH gradi kao zajednica ljudi u pravom smislu riječi.

No, na stranu ta razlika između nacionalizama, poanta je da koliko god sva tri nacionalizma prijetila, nijedan neće ostvariti svoj cilj, jer za to ne postoje geopolitički uvjeti, zaključio je Šarčević.