Razvoj i provedba Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine bila je prva tema razgovora s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek. Unatoč krizama koje su obilježile protekle godine – od pandemije do razornih potresa – ministrica ističe kako je većina zacrtanih ciljeva ostvarena, a proračun Ministarstva gotovo utrostručen. U fokusu su, kaže, bile zakonodavne reforme i novi strateški programi – od zakona koji uređuju rad arhiva, knjižnica, muzeja i kazališta do Strategije poticanja čitanja, uvođenja Kulturne iskaznice i potpora kreativnim industrijama. Posebno naglašava generacijsku obnovu kulturne baštine nakon potresa, u koju je do sada uloženo više od 1,6 milijardi eura, uz obnovu više od 500 zgrada i otvaranje desetaka novih ili obnovljenih kulturnih institucija diljem Hrvatske.

– Zadovoljna sam što smo bez obzira na krize, a tu mislim posebno na COVID i potres, uspjeli realizirati gotovo sve ciljeve koje smo definirali na početku mandata. Revidirali smo zakonodavstvo, ističem posebno nove zakone o arhivima, knjižnicama, muzejima, kazalištima, audiovizualnoj djelatnosti, autorskim pravima, kulturnoj baštini i financiranju i kulturnim vijećima. Zatekla sam proračun Ministarstva koji je bio 0,6 posto ukupnog državnog proračuna, a mi smo dosegnuli gotovo 2 posto. Pokrenuli smo brojne nove programe i reforme koje smo istaknuli u Nacionalnom planu i programima Vlade – od usvajanja Strategije poticanja čitanja, uspostavljanja mreže konzorcija nacionalnih kazališta, uvođenja novih programa potpora samostalnim umjetnicima, poreznih olakšica, uvođenja »Kulturne iskaznice«. U posljednje dvije godine više od 35 milijuna eura bespovratnih potpora osigurali smo za digitalnu transformaciju i jačanje konkurentnosti poduzetnika u kulturnim i kreativnim industrijama.

Naravno, ističem i generacijski projekt obnove kulturne baštine nakon potresa – putem Ministarstva obnavljamo više od 500 zgrada od kojih je najveći dio završen. Do sad smo uložili više od 1,6 milijardi eura, a uz to, brojna su ulaganja u baštinu i temeljnu kulturnu infrastrukturu iz europskih i nacionalnih sredstava. Do sad smo u mojim mandatima otvorili više od 30 novih ili obnovljenih knjižnica, obnovit ćemo ili izgraditi 14 novih državnih arhiva, više od 40 muzeja i brojnih drugih prostora kulture.

Spriječili katastrofu

Vidjeli smo da je za programe nacionalnih kazališta i nacionalnih festivala u 2026. godini osigurano 5.582.000 eura. Što je s ostalim ulaganjima i financiranjima, kojima i kakvima tijekom godine?

– Nakon donošenja novog Zakona o kazalištima, pokrenuli smo konzorcij nacionalnih kazališta, jedinstveni projekt u kojem smo prvi put osigurali sustavnu podršku razmjenama i koprodukcijama nacionalnih kazališta. Ono o čemu se govorilo godinama, uspjeli smo realizirati u mom drugom mandatu. Značajno smo povećali ulaganja i u gradska i nezavisna kazališta diljem Hrvatske. Ističem odličnu suradnju slavonskih kazališta koji isto tako uz potporu Ministarstva koproduciraju i razmjenjuju predstave. Naravno, najzadovoljnija je publika koja može pratiti raznolikiji repertoar. Time doprinosimo i razvoju publike i stvaranju navike odlaska u kazališta. Ulažemo i u infrastrukturu – otvorili smo veliki broj novih ili obnovili postojeće prostore za izvedbene umjetnosti. Najveći projekt je nova zgrada HNK-a u Zagrebu, ali spomenut ću, kad govorimo o istočnom dijelu Hrvatske, ulaganja u vinkovačko kazalište, energetsku obnovu kazališta lutaka u Osijeku, otvaranje koncertne dvorane Franjo Krežma, obnovu sinagoge u Bjelovaru koja je dom bjelovarskog kazališta, itd.

Najavili ste reformu izdavačkog sektora koja bi omogućila da se sustavno ulaže i u distribuciju knjiga..

– Na samom početku mog prvog mandata dogodila se kriza sa slomom najvećeg knjižarskog lanca koji je prijetio potpunim urušavanjem hrvatskog nakladništva. Brzom i pravovremenom financijskom intervencijom, u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara, spriječili smo katastrofu i od onda sustavno, zajednički osmišljavamo nove mjere potpore knjizi. Povećali smo ulaganja u književno stvaralaštvo, unaprijedili Zakon o autorskim pravima, uložili javna sredstva kako bi se piscima, prevoditeljima i ilustratorima osigurale isplate sukladno pravu na javnu posudbu. Reformirali smo sustav potpore i otkupa knjiga i značajno povećali sredstva. Novi model otkupa, između ostalog, uključuje i mogućnost većeg uključivanja knjižara, a ponosna sam da je u našem mandatu otvoreno diljem Hrvatske 15-ak novih knjižara. Prvi put donijeli smo Plan razvoja mreže pokretnih knjižnica, poznatih bibliobusa, te osigurali 15-ak novih bibliobusa i bibliokombija. Pokrenuli smo nove sajmove knjiga u Splitu i Osijeku, osuvremenili nastupe na inozemnim sajmovima i uveli sufinanciranje oglednih prijevoda kako bi hrvatski nakladnici lakše pronašli put do stranih prevoditelja i izdavača. Posebno ističem Strategiju poticanja čitanja i posebno Nacionalni program »Rođeni za čitanje« kojim u suradnji s pedijatrima promoviramo čitanje djeci od najranije dobi.

Krajem siječnja uputili ste poziv nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup narodnim knjižnicama u 2026. godini. Kakav je odaziv?

– Očekivan. Svake godine povećavamo sredstva kako bismo odgovorili na potrebe izdavača i veći broj njihovih prijedloga. Kroz provedbu novog modela otkupa knjiga dali smo veću slobodu knjižnicama u odabiru naslova, ali i doprinijeli uređenju tržišta.

Decentralizacija i dostupnost

Kada govorimo o kulturi, uglavnom govorimo o gradskim središtima i kulturnim sadržajima u gradovima. Što ste kao ministrica u svojim mandatima poduzeli kako biste decentralizirali kulturu i osigurali dostupnost kulture i u najudaljenijim krajevima?

– Za našu Vladu jedan od najvažnijih ciljeva jest ravnomjerni regionalni razvoj koji potičemo kroz sve javne politike i sve resore. U doslovnom svim područjima kulture, umjetnosti i zaštite baštine, vodimo računa o decentralizaciji i dostupnosti kulture svim našim građanima. Naš program »Ruksak pun kulture« namijenjen djeci i mladima dovodi umjetničke programe i vrtiće i škole u manje razvijene dijelove Hrvatske. Ulažemo u razvoj infrastrukture uključujući manje kulturne centre, a onda kroz mreže kazališnih, koncertnih, plesnih gostovanja kao i kroz ulaganja u produkciju u svim dijelovima Hrvatske činimo kulturu široko dostupnom. Pokretanje sustavnog ulaganja u bibliobuse omogućilo nam je da donesemo knjige u najmanja i najudaljenija mjesta u Hrvatskoj. Država smo u Europi s najvećim brojem digitaliziranih kina u manjim sredinama. I naš program uvođenja »Kulturne iskaznice« za osamnaestogodišnjake omogućit će svim mladima od 18 godina korištenja vaučera od 100 eura za posjet kulturnim događanjima ili kupnju knjiga. Svakako moram spomenuti i projekt »Ajmo!« koji smo pokrenuli zajedno s Uredom za izvoz hrvatske glazbe kroz koji u 15 manjih hrvatskih gradova financiramo koncertna gostovanja suvremene rock i jazz glazbe.

Zaključno, kakva je budućnost hrvatske kulture i o čemu sve ona ovisi?

– Ne bih bila prihvatila ovu odgovornu dužnost da ne vjerujem u važnost i vrijednost kulture. Kultura nas je kao narod održala u vremenima kad nismo imali svoju državu. Zahvaljujući razvoju gospodarstva, dobrom povlačenju europskih sredstava, ali i svijesti naše Vlade o važnosti kulture, današnja ulaganja u kulturu i baštinu, u suradnji s lokalnim samoupravama, nikada nisu bila veća i to naši sugrađani i publika jako dobro vide. Osim kulturne baštine, od koje su mnogi lokaliteti i manifestacije upisani na UNESCO-ove popise i po kojoj smo poznati diljem svijeta, svjedočimo i svojevrsnoj renesansi »žive« kulture pa tako naši glazbenici, pisci, kazališne predstave i filmovi dobivaju prestižne inozemne nagrade, čime hrvatska kultura dobiva i sve veću vidljivost i privlači novu publiku.