Nova monografija zanimljiva naslova, »Na dnu društvene ljestvice: robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali«, koja donosi uvid u promjene u društvenom položaju slobodom ograničenih najnižih pripadnika društvenih slojeva, autora Nevena Budaka, predstavljena je u Gradskoj knjižnici Rijeka.

Knjigu su predstavili autor Neven Budak, prof. dr. sc. i recenzent Goran Bilogrivić, doc. dr. sc., a kako je rečeno, knjiga je nastala iz autorova magistarskog rada, odnosno idejnog koncepta koji je, kaže sam autor, tijekom vremena dorađivao i kojem se vraćao nekoliko puta, a zbog vremenskog odmaka od godine objavljivanja inicijalne magistarske radnje, odnosno zbog novije literature, samog jezika te znanstvene prakse, riječ je o potpuno novome tekstu.

Aktualnost tematike

Autor se u knjizi referira na riječi glumca Al Pacina u filmu »Revolucija« iz 1985. godine kojima upućuje na ljude koji nisu bili slobodni, koji su živjeli kao robovi, u lošim uvjetima i neimaštini te su nerijetko bili izlagani fizičkome kažnjavanju.

Iako su se, navodi autor, prvi radovi o ropstvu pojavili u 19. stoljeću, interes za takve teme vidi u trenutku odumiranja komunizma u istočnoj Europi te pojavom zapadnog postkolonijalnog diskursa.

Aktualnost proučavanja te tematike vidi u opstojanju ropstva u vidu trgovanja ljudima u svrhu prostitucije i pornografije te u opetovanom zapošljavanju muškaraca na plantažama.

Budakova studija usmjerena je na razotkrivanje mijena u društvenom položaju obespravljenih i slobodom ograničenih pripadnika najnižnih društvenih slojeva tijekom perioda od jednoga tisućljeća, od antike do 1.500. godine, s malim osvrtom i na 16. stoljeće, onih osoba koje su se nazivale servusi ili sclavusi.

Zahvaćajući ujedno i antičke robove, ranosrednjovjekovne obrađivače zemlje i pastire, služavke u kućanstvima gradskog plemstva, naučnike u obrtima i robove kojima su naši preci trgovali na potezu od Crnog mora i sjeverne Afrike do Venecije i Katalonije.

Ističući da je prostorna omeđenost uvjetovana povijesnim procesima, autor pojašnjava i da se knjiga metodološki, s obzirom na prostor i društveno-pravne odnose, smjestila na razmeđi komparativne historije te historije isprepletanja.

Iako su se u srednjemu vijeku, znanom i kao mračnom razdoblju i periodu jake društvene hijerarhije u kojoj su robovi bili na samom dnu društvene ljestvice, razvili različiti oblici robovlasništva i kmetstva, autor pojašnjava da srednji vijek nije bio toliko mračno razdoblje, kako se smatra, već je puno gore razdoblje bilo rani novi srednji vijek.

Trgovina robljem

Autor u knjizi istražuje život i rad servusa te njihov položaj u društvu, uključujući pravna pitanja, gospodarske aspekte te njihov odnos prema vlasnicima, a knjiga daje uvid u različite oblike ropstva.

Također, autor se bavi temom trgovine robljem i njezinom ulogom u ekonomskom razvoju regije te utjecajem društvenih promjena i reformi na položaj robova i služinčadi.

Ne bi li dobio cjelovitu sliku društvenog i ekonomskog položaja robova i služinčadi na istočnoj jadranskoj obali, autor se koristi različitim izvorima, poput sudskih dokumenata, testamenata, administrativnih izvješća te drugih povijesnih dokumenata.

Knjiga ima 496 stranica, a podijeljena je u pet otprilike jednakih poglavlja. Objavljena je u nakladi Leykam Internationala.