RIJEKA – Izložbom plakata iz ovogodišnjih filmova u konkurenciji na postamentima na Korzu jučer je najavljen 6. History Film Festival, međunarodni filmski festival povijesnog dokumentarnog filma koji će se održavati od 13. do 17. rujna u riječkome Art-kinu, a donosi filmove koji, prema riječima selektora Borisa Ružića, ulaze »dosta spremno i hrabro u individualne i personalne povijesti koje reflektiraju sve naše zajedničke življene povijesti«.

Pored puno stvari što ovaj festival jest, on je i baština Bernardina Modrića, a on je, prema riječima pročelnika za kulturu Ivana Šarara, bio najveći kreativni šljaker na području filma našeg grada, stoga imamo razlog više da se trudimo svi skupa da festival raste. Kako je kazala Tiha Modrić, direktorica i producentica festivala, bez obzira na neke negativne stvari koje su se dogodile, History Film Festival se održava i ove godine. Iako se HFF prethodnih godina održavao u HKD-u, ove se godine ondje održava samo izložba posvećena osnivaču festivala Bernardinu Modriću, dok se projekcije filmova održavaju u Art-kinu.

Predstavnici gotovo svih filmova koji će biti prikazani dolaze u Rijeku, a festival ove godine ima i novog selektora, dr. sc. Borisa Ružića s riječkog Odsjeka za kulturalne studije.

Tri tematska bloka

– Da bismo razumjeli sadašnjost, moramo razumjeti povijest. A povijest je, kako svi znamo, pogotovo ovdje u Rijeci, podložna raznim interpretacijama. Interpretacija povijesti može biti drama, triler, melodrama, može biti čak krimić, triler ili komedija, a sve to ima History Film Festival. Prikazivanjem filmova raznolikih tema i najrazličitijih, vrlo kreativnih, autorskih pristupa dokumentarnoj formi pokušavamo razbiti predrasudu koju mnogi ljudi imaju o povijesti kao dosadnoj, pa tako i o povijesnom dokumentarnom filmu, ističe Modrić. Novi selektor, Boris Ružić, birajući filmove za ovogodišnje izdanje festivala proveo je oko 150 sati gledajući razne filmove, a na kraju je u konkurenciju odabran 21 film, među kojima ima dugometražnih, srednjometražnih i kratkometražnih filmova.

Odabrani su oni filmovi, kaže, koji bi mogli biti zanimljivi riječkoj publici, a podijeljeni su u tri tematska bloka. Filmovi su dokumentarni u standardnom smislu referiranja na stvarnost, ali istovremeno su i filmovi koji kompliciraju odnos sa stvarnošću, koji se ne skanjivaju, ne bježe od slojevitosti i kompleksnosti povijesnih tema, ne bježe od dnevničkog zapisa ili osobne impresije. U pitanju nisu filmovi koji se sakrivaju iza objektivnog i generalnog dojma od stvarnosti, nego ulaze dosta spremno i hrabro u individualne i personalne povijesti koje reflektiraju sve naše zajedničke življene povijesti.

Izložba posvećena Bernardinu Modriću

– Jedan je tematski blok tako onaj standardni koji se tiče dokumentarnog filma. Pokušali smo napraviti mali pomak u odnosu na standardni ratni film, a to je da imamo ratne filmove koji se toliko ne bave ratom, koliko njegovim posljedicama, a to su primjerice traume, osobne, kolektivne, i problemi koji u društvenom smislu proizlaze iz ratnih zbivanja. Neki su filmovi nagrađivani poput hrvatskog filma »Veće od traume«, a osim toga imamo »malih« filmova, nezavisnih, ozbiljnih televizijskih produkcija. U drugom bloku imamo filmove koji se bave umjetnošću i poviješću, ali i nezaobilaznim kulturnim previranjima koja dolaze do verifikacija nekih umjetnika, odnosno do marginalizacije drugih, tako da imamo zanimljive filmove o Baudelaireu, primjerice o njegovoj povijesnoj nepravednoj prešućenoj muzi, filmove o Manu Rayu i Picassu, a ovi nam filmovi nude neku vrstu alternativne stvarnosti u nekom trenutku svoje slave.

Treći je blok možda za filmoljupce, ljude koji vole filmove, a to su povijesni filmovi o filmovima, primjerice film »Kino Buje« o tome kako su se razvijale kinodvorane na multikulturalnom istarskom području ili zanimljive vinjete, zanimljive intervencije u pitanje određenih kulturalnih aproprijacija kao u filmu »Bosanski brod«. Dakle, filmovi o filmu, ali i dalje ne zaobilaze kulturne kompleksnosti i slojevitosti dokumentarnog filma, pojašnjava Ružić. Prema riječima Edvina Liverića, ravnatelja HKD-a, izložbu posvećenu Bernardinu Modriću, čuvaru kvarnerske baštine, čine fotografije sa snimanja, montaže i premijera filmova iz ciklusa »Patristika fluminensia« koji donosi priče o osobnostima riječke likovne scene, kao i kulturne baštine – o akademiku Nedjeljku Fabriju, Voji Radoičiću, Siniši Majkusu i o Janku Poliću Kamovu. Izložba se otvara 12. rujna, a bit će otvorena do 18. rujna.