Matica hrvatska ušla je u 181. godinu od svoga osnutka. Utemeljena 10. veljače 1842., i dandanas je jedna od najvažnijih kulturnih institucija naše zemlje i naroda, a svečanim je programom obilježila svoj rođendan 10. veljače u Zagrebu i to otkrivanjem biste grofa Janka Draškovića – rad akademskog kipara Stipe Sikirice i tako je odana počast osnivaču i prvom predsjedniku Matice hrvatske.

»Draškovićeva ‘Disertacija’ tiskana daleke 1832. godine u Karlovcu na hrvatskoj štokavštini, po mišljenju mnogih povjesničara najvažniji je spis ilirskog pokreta i prvi politički spis Hrvata na narodnom jeziku u tom razdoblju.

U ‘Disertaciji’ je Drašković iznio jasan politički i gospodarski program hrvatskog narodnog preporoda, a od 14. srpnja 1838. godine kada je počela djelovati Čitaonica ilirska, koja je postala sjedište književnog i političkog života iliraca, upravo je Janko Drašković čitaonici darovao svoju bogatu književnu zbirku i bio njezin najznačajniji materijalni podupiratelj.

Iz Čitaonice ilirske izniknuli su Narodni muzej, Gospodarsko društvo, Narodno kazalište i opera, Akademija znanosti i umjetnosti, te ono što je za nas najvažnije, 10. i 11. veljače 1842. godine, prigodom zasjedanja osme glavne skupštine društva Čitaonice, na prijedlog grofa Janka Draškovića osnovana je Matica ilirska, današnja Matica hrvatska, čijim je prvim predsjednikom on postao«, rekao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, dodavši kako grof Drašković nije zaboravljen.

Grof Drašković

»On je upalio hrvatski nacionalni plamen na kome su se generacije Hrvata sve do danas grijale i nadahnjivale.

Da je danas među nama, vjerujem da bi nam grof Janko Drašković poručio da je za naš identitet i našu opstojnost od presudne važnosti naša kultura i naše gospodarstvo, naša znanost i naša prosvjeta, ali i razborito promišljanje političkog djelovanja, koje mora uvažiti postojeće okolnosti, ali ih mora nastojati i izmijeniti, ni na trenutak ne gubeći iz vida dobrobit cjelokupnog hrvatskog naroda.

Vjerojatno bi nas potaknuo na hrabrije reforme i podučio nas kako da, čuvajući tradiciju, iskoraknemo na pravi način prema budućnosti«, istaknuto je.

Grof Drašković bio je dobrotvor, a i izradu njegova poprsja financirali su, kako je rekao Gavran, isto tako dobrotvori – Branko Roglić, Ilija Tokić, Ivo Delong, Sveučilište u Zagrebu te Ivica Jakić.

Idejni začetnici podizanja poprsja su akademik Anđelko Akrap, član Glavnog odbora Matice hrvatske i profesor emeritus Stipe Botica, bivši predsjednik Matice hrvatske. Spomenuti dvojac je i otkrio poprsje prvog predsjednika Matice hrvatske.

Nakon toga, predstavljena je knjiga povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara, pjesnika i esejista Igora Zidića »Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968. – 2014.«

O knjizi su govorili Stjepan Damjanović, Ivan Rogić Nehajev, glavni urednik Matičina nakladništva Luka Šeput i sam autor Igor Zidić.

Zidićeve rasprave

Urednik Luka Šeput ocijenio je da je Zidić, ugledni povjesničar umjetnosti i književnik, bio i čelnik središnjih nacionalnih kulturnih ustanova – Matice hrvatske i Moderne galerije.

Kao urednik društvenih, likovnih i književnih časopisa – Hrvatski tjednik, Život umjetnosti, Kolo, Zidić je vrlo često pisao i govorio o ključnim društvenim i kulturnopolitičkim pitanjima našega vremena.

Književnik Ivan Rogić Nehajev smatra da su Zidićeve rasprave i članci često imali polemički naboj, bilo da su se tematski bavili suvremenom hrvatskom umjetnošću, bilo nacionalnim pitanjima za vrijeme Hrvatskoga proljeća, bilo problemima i krizama što su se pojavili nakon formiranja samostalne države.

»Zidić je, ponajprije, sudionik i svjedok ključnih hrvatskih promjena od sredine prošlog stoljeća nadalje«, a akademik Damjanović potvrdio je kako je u Zidićevim društvenim i kulturnopolitičkim esejima vidljiva njegova kunsthistoričarska erudicija te zavidno stilističko i retoričko umijeće.

»U njima se Zidić predstavlja kao pisac ključnih zbivanja hrvatske povijesti druge polovine 20. stoljeća, a njegovi su eseji dani iz vizure jednog od najaktivnijih i najagilnijih protagonista suvremene hrvatske kulture«, zaključio je Damjanović. Zidić je pozdravljen višeminutnim aplaudiranjem.

U glazbenom dijelu programa nastupila je pijanistica Eva Goreta, iako nije jasno zašto, u ovakvim prigodama, pijanisti ne izvode nešto iz riznice hrvatske klasične glazbe.

Osim spomenutog, HRT je prikazao i dvadesetominutni dokumentarni film nastao prošle godine u povodu velike obljetnice, odnosno 180 godina od utemeljenja MH.

Obljetničarska izložba

Osim programa u središnjici, od jučer pa do 15. veljače na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu otvorena je izložba Hrvatskoga povijesnog muzeja i Matice hrvatske »18 ti je desetljeća tek«.

Izložba je krajem prošle godine prvo gostovala u Osijeku, sredinom siječnja u Puli, zatim na zadarskom Forumu, a svoje putovanje Hrvatskom završava u Zagrebu uoči Dana Matice hrvatske.

Putujuća izložba na otvorenom na dvadeset panoa prikazuje bogatu povijest najstarije hrvatske kulturne ustanove. Izložbom i emitiranjem dokumentarnog filma Matica hrvatska završava svoju obljetničku godinu popraćenu brojnim aktivnostima, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske uz potporu velikog broja sponzora i donatora, kojima je proslavila svojih 180 godina postojanja.