Izložba koja obuhvaća publikacije Instituta tiskane u protekla dva desetljeća, za nakanu ima pokazati javnosti agilnu djelatnost Instituta koji se od osnutka 1993. godine – selio sedam puta...
ZAGREB » »Godine 2006. od Ministarstva kulture nismo dobili niti jednu kunu. Koordinirali smo ArtsLink, i među svim državama sudionicima, broj prijava i broj sudionika iz Hrvatske je bio drugi, nakon Poljske s 40 milijuna stanovnika«. »Prvi stipendist tog međunarodnog programa bio je Tomislav Gotovac. Godine 1994. jedva je dobio vizu za SAD!« »Imali smo u Berislavićevoj dva kreveta u kojima je spavala masa kustosa. Jedan po jedan«.
Ovakvi kratki tekstovi, isprintani i zalijepljeni na zidove prostorija novog sjedišta Instituta za suvremenu umjetnost, dio su male izložbe kojom ta institucija slavi svoju dvadesetu obljetnicu. Jubilej je na adresi Tomislavov trg 20. poslužio kao povod za proslavu koju je obilježilo malo nostalgije i puno vrckavih anegdota, poput ove:
– Krepal nam je bojler dok je vani bilo minus dvadeset, krepala je brava od ulaznih vrata, penjali smo se kroz prozore, smrznula se voda (više dana smo punili WC snijegom), nije bilo struje kad nam je najviše trebala, krepaval je printer oko dva, tri ujutro kad smo dovršavali najvažnije dokumente, platili smo kaznu za prebrzu vožnju (jednu su nam oprostili jer je policajac išao u razred s Vlastom Delimar, slali su nam sudske naloge zbog neplaćenih kazni za parkiranje, ali inače smo bili bezgrešni.
Izložba, koja obuhvaća publikacije Instituta tiskane u protekla dva desetljeća – poput plakata za Nagradu »Radoslav Putar«, kataloga za izložbu Miljenka Horvata ili dokumentacije spomenutog Gotovčeva putovanja u New York 1994. i ono što predsjednica Janka Vukmir zove »memorabilijama« – za nakanu ima pokazati javnosti agilnu djelatnost Instituta, koji se od osnutka 1993. godine selio sedam puta. To putovanje zagrebačkim lokacijama započelo je od prostora tadašnje Galerije suvremene umjetnosti (gdje je Institut osnovan kao udruga građana), nastavilo se preko ureda u Berislavićevoj ulici, a sad napokon Institut ima vlastiti galerijski prostor.
– Novih šezdesetak kvadrata galerijskog prostora bit će namijenjeno izložbama domaćih i inozemnih umjetnika, istraživačkim projektima i projektima iz dokumentacije Instituta koja će u novom prostoru također konačno imati pogodnije uvjete za rad. Institut će nastaviti i proširiti svoje programe uživo, razgovore s umjetnicima i ostalim protagonistima likovne scene. Ovdje će se također moći nabaviti izdanja Instituta za suvremenu umjetnost kao i izdanja i objekti vezani uz tekuće izložbe i ostale programe, te radovi članova i osnivača Instituta za suvremenu umjetnost, rekla je Janka Vukmir.
Institut za suvremenu umjetnost osovili su na noge i doprinosili mu Karmen Bašić, Branka Stipančić, Darko Šimičić, Jadranka Vinterhalter, Janka Vukmir, Boris Cvjetanović, Branko Čegec, Igor Kuduz, Leonida Kovač, Mladen Lučić, Slaven Tolj, Zlatko Gall, Zvonko Maković i drugi. Izložba ostaje otvorena do 7. lipnja, a njezin će »produžetak« biti skoro lansiranje web stranice Instituta s digitaliziranim i obrađenim materijalima iz njegove 20-godišnje povijesti.
