Nikola Đurek i Marija Juza dobitnici su glavne nagrade međunarodne manifestacije grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf 12 za rad »Balkan«. Riječ je o hibridnom komunikacijskom tiposistemu, odnosno pismu koji objedinjuje latinično i ćirilično pismo, a nastalo je kao rezultat istraživanja fenomena Balkan »sprachbunda« i zajedničkih svojstava južnoslavenskih jezika i pisama.

Nikola Đurek, višestruki dobitnik hrvatskih i svjetskih nagrada u području grafičkog dizajna i tipografije, grafički je dizajn i vizualne komunikacije studirao u Italiji, tipografiju magistrao na Kraljevskoj akademiji za umjetnost u Haagu, a doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Docent je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu na Odsjeku za Dizajn vizualnih komunikacija (DVK), te gost predavač na Studiju dizajna u Zagrebu. S kolegom Peterom Bilakom vodi digitalnu slovolivnicu Typotheque u Den Haagu. Typonine je prva hrvatska slovolivnica, a pisma su distribuirana preko Typotheque.com. Đurekova pisma mogu se vidjeti u mnogim tiskovinama u Hrvatskoj i svijetu, a klijente mu čini impresivan niz od hrvatske Vlade, HRT-a, grada Zagreba, aerodroma, do The Financial Timesa, Unicefa, The Metropolitan Museum of Art…

Već u primjeni

Đurek: – Balkan tiposistem nastao je kao istraživanje dvojne pismenosti koja je specifična za pojedine slavenske narode, kao i sličnosti i istoznačnosti u izgovaranju latinične i ćirilične abecede s fokusom na hrvatsku latinicu i srpsku ćirilicu. Upravo te sličnosti i bliski razvoj jezika i pisama kroz povijest rezultirali su zajedničkim karakteristikama tih dvaju pisama i inspirirali nas da ih povežemo u jedno kako bismo ih pri čitanju ili pri pisanju ujedno mogli odmah prevoditi. Ovim smo tiposistemom željeli razumjeti povijest i sadašnjost iz perspektive vizualnih komunikacija i kreirati komunikacijsko rješenje koje će se u budućnosti moći primjenjivati u specifičnim situacijama.

Juza: – Želja nam je bila i pokazati da se tipografija može koristiti na različite načine, ne samo kao font i translator već i kao kreativni sistem premošćivanja kulturnih barijera te kao edukativni softver koji promiče nove načine razumijevanja tipografije i dizajna tipografije. To je jedna nova paradigma u području dizajna vizualnih komunikacija.

Kako je došlo do vaše suradnje?

Juza: – Naše poznanstvo seže od Studija dizajna gdje mi je Nikola bio profesor na raznim tipografskim kolegijima, i gdje je ovo istraživanje i počelo. Konkretnu suradnju smo ostvarili nakon što sam diplomirala i pristupila mu s prijedlogom da nastavimo razvijati i producirati idejni projekt što je odlično rezultiralo.

Gdje je Balkan, koji gledamo na glavi tjednika SNV-a Novosti, primijenjen?

Đurek: – Balkan je primijenjen u raznim projektima i distribuiran je po cijelom svijetu upravo preko Typotheque.com. U Hrvatskoj su ga za svoje projekte koristili naši kolege dizajneri poput Dejana Kršića, Damira Bralića, Ivorina Vrkaša, Negre Nigoević i drugih. Marija ga je koristila za vizualni identitet predstave »Moskva-Petuški« Kazališne družine Bastien, dizajn jedne verzije »Young Balkan Designers« izložbe, plakatima za Sarajevo 100, a zajedno smo ga rabili kao izmijenjenu inačicu u oblikovanju vizualnog identiteta i sredstava komunikacije za »Izložbu hrvatskog dizajna 1516«. U regiji, film Srđana Dragojevića – »Atomski zdesna« koristi Balkan kao dio vizualnog identiteta. Internacionalno je korišten u posebnom izdanju »Design Journala« na temu dizajna vizualnih komunikacija na Balkanu.

Bolja edukacija

Recepcija je internacionalna.

Juza: – Da, internacionalna i raznovrsna, a vidljivosti projekta pridonijele su i internacionalne nagrade – Type Directors Club nagrada za izvrsnost u tipografiji (New York), BIO.23 posebno priznanje u Sloveniji, Grand Prix Hrvatskog dizajnerskog društva na bijenalnoj izložbi 1314… Tu su i recenzije uvaženih kritičara i dizajnera poput Stevena Hellera i Davida Brezine. Dio je hrvatske putujuće izložbe »In a Nutshell«, izlagan je na drugim raznim internacionalnim izložbama, od New Yorka do Taipeija. Kolegica Dijana Protić, u sklopu svog doktorskog rada na studiju Izdavaštvo i mediji pri Filozofskom falkultetu u Rijeci, trenutno se bavi istraživanjem migracija i upotreba koncepta Balkan tiposistem kojim mapira projekte u kojima se on koristi pa ćemo uskoro imati i sustavniju arhivu i analizu recepcije.

Kakvo je stanje u hrvatskoj tipografiji od studija do proizvodnje i primjene fontova?

Juza: – Tipografija i njezina tematska područja već su dugo kolegiji ili dio kolegija na raznim institucijama kao što su ŠPUD, ALU, Grafički fakultet i dr. Naglasak je na primjeni tipografije u dizajnu ili likovnim umjetnostima. U zadnjih desetak godina imamo širu i kvalitetniju edukaciju u tom području i stanje je zavidno bolje nego prije zbog suvremene tipografske edukacije upravo zahvaljujući Nikolinim specijaliziranim kolegijima koji se odvijaju na Studiju dizajna te na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija pri UMAS-u. Mlađe generacije uvedene su u tu disciplinu čime je došlo i do popularizacije tipografije kod nas. U stručnim krugovima predmet je promišljanja i osnovno sredstvo rada u dizajnu vizualnih komunikacija i uz Nikolu, samo se nekoliko dizajnera uže specijaliziralo u tom smislu i u suradnji s njim ili samostalno realiziralo nove fontove.

Digitalna popularizacija