HNK Ivana pl. Zajca

Koncert Simfonijskog orkestara Opere s djelima Tyberga i Sibeliusa

Ramiro Palmić

Solist na violini je bio Marco Graziani a orkestrom je ravnala dirigentica iz SAD JoAnn Falletta



RIJEKA  U sklopu tradicionalne riječke godišnje kulturne manifestacije Zajčevi dani u HNK-u Ivana pl. Zajca, orkestar Opere priredio je zanimljivo koncipiran Simfonijski koncert s dva opsežna instrumentalna djela. Glazbena večer počela je poznatim Koncertom za violinu i orkestar u d-molu, Jana Sibeliusa. Solist, daroviti i već afirmirani mladi riječki violinist Marco Graziani (24) ozbiljnim osobnim pristupom interpretaciji demonstrirao je talent i vještinu muziciranja. Tematski raskošan prvi stavak, melodiozni drugi lagani te razigrani i temperamentni treći stavak, tumačeni su iznimnom intonativnom čistoćom i vibrato tonom u čitavom opsegu. Njegovu svirku krasi nadasve  prirodna muzikalnost, vrsna tehnička sprema i lakoća bravuroznih pasaža kojih ne manjka u  ovom Koncertu. Pritom Graziani uspješno posreduje snagu, izvornost i šarm djela, čime potvrđuje izgrađenu umjetničku osobnost. Američka dirigentica JoAnn Falletta svojom je pedantnošću te jasnim potezima  ruke  vodila orkestralni korpus  s mnogo razrađenih  dinamičkih i agogičkih detalja te je u svakom trenutku bila pouzdan oslonac solistu, a izvedbi je odredila  odgovarajući tempo i logičan glazbeni protok.


Marcel Tyberg


U drugom dijelu koncertne večeri, uslijedila je 2. Simfonija u f-molu, austrijskog skladatelja Marcela Tyberga (1893-1944). Za naše podneblje ovaj  skladatelj poljskog podrijetla, zanimljiv je i stoga jer se  iz Beča 1927. godine s roditeljima – glazbenicima  doselio u Opatiju i tu proveo značajan dio života i stvaralaštva do svoje prerane nasilne smrti. U Opatiji gdje su nastala i mnoga Tybergova glazbena djela, on se sprijateljio s opatijskom obitelji Milana Mihicha, kojem je, s obzirom na nesigurna vremena, predosjećajući svoju deportaciju, dao svoju glazbenu ostavštinu na čuvanje. Poslije rata obitelj Mihich je emigrirala u Sjedinjene Američke Države, a  notne materijale brižno je čuvao sin Enrico Mihich (i sam Tybergov učenik) te je u Buffalou, gdje je živio, nudio glazbenicima Tybergove partiture. Upoznao je američku dirigenticu JoAnnu Falletta koja se, uvidjevši vrijednosti ovih  partitura, oduševila i odlučila redigirati, dopuniti i ispraviti rukopis i pripremiti za javnu reprodukciju. S pročišćenom partiturom stigla je u Rijeku, te je kao posebna gošća s orkestrom riječke Opere,  izvela 2. simfoniju Marcela Tyberga u podneblju njena nastanka. U okviru ovogodišnjih Zajčevih dana ta je praizvedba poseban glazbeni i kulturni događaj. 


Inventivna melodioznost


Ova Tybergova simfonija ima četiri stavka, pisana je u stilu kasnoromantičarske epohe, inventivne melodioznosti u kojoj se osjeća dah slavenskog i germanskog duha, zanimljiva je orkestralna kolorita, vedra, ali i elegična ugođaja. Ovim opsežnim i tematski kontrastnim djelom, Marcel Tyberg se predstavlja kao talentiran i solidno obrazovan glazbenik. Posebno motivirani, maestra JoAnn Falletta i orkestar riječke Opere, Simfoniju su  tumačili predano, dobro odabranih tempa, muzikalno vođenim melodijskim linijama pojedinih grupa instrumenata i ritmički podudarno, te su pružili pravu zvučnu sliku ovog Tybergova cikličnog djela nastalog u Opatiji između dva svjetska rata. 


Ovom izvedbom ostvaren je i jedan od ciljeva Zajčevih dana –  predstavljanje glazbenih djela iz zajčeva vremena ili nakon njega, autora koji su živjeli na našem području. Austrijski skladatelj Marcel Tyberg definitivno spada među njih