Hrvatski državni

U povodu stote obljetnice rođenja Vesne Parun predstavljena knjiga “Kad ptica prestane voljeti”

Ante Peričić

U izvanrednoj Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva otvorena je i izložba "Bajka zvjezdana" posvećena životu i radu same pjesnikinje



Hrvatski državni arhiv ove je godine svoje Dane posvetio našoj najvećoj pjesnikinji Vesni Parun. Tako je danas u povodu stote obljetnice rođenja Vesne Parun, u izvanrednoj Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, predstavljena knjiga »Kad ptica prestane voljeti« – izbor iz memoara Vesne Parun te je otvorena izložba »Bajka zvjezdana« posvećena životu i radu same pjesnikinje.


Skup je otvorio predsjednik Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura, a nastavio Denis Derk koji je, uz Marinu Selnik, priredio ediciju sastavljenu od dijelova autobiografije koju je Parun pisala niz godina a koja je nedovršena, ali zahvaljujući Hrvatskom državnom arhivu sačuvana.


»Ideja o knjizi rodila se prije dvije godine. Arhiv je otkupio puno materijala vezanih za Vesnu Parun i nasreću oni, kako se to zna dogoditi, nisu nestali. Tako sada budući naraštaji u ovom arhivu mogu istraživati djelo najveće pjesnikinje ovih prostora. Osim toga, ove godine izašle su tri knjige o Vesni Parun, što je odlična vijest za hrvatsku kulturu i znak da Vesnu nismo zaboravili«, kazao je Derk.


Kompleksna osoba




Četiri bilježnice i rokovnik, od kojih se sastoji knjiga, pisane su 2004./2005. te 2010. godine. »Ona je pisala temeljito, numerirala je godine, nerijetko skačući iz desetljeća u desetljeće. Pratila je kronologiju, povremeno ubacujući zasebne, cjelovite tekstove o nekoj temi nevezane za vremenski slijed, ali bi se kronologiji uvijek poslije vraćala.


U 2004. i 2005. pisala je o formativnim godinama, o odrastanju, periodu života u Bugarskoj, a 2010. opisivala je događaje o životu svojih roditelja, sve do trenutka kada se rodila. Treba uzeti u obzir da je te memoare pisala gospođa u poznim godinama, potpuno nepokretna, narušenog zdravlja, sjetna, cinična i usamljena«, istaknula je Marina Selnik, dodavši kako je Parun u svakoj bilježnici istovremeno secirala i ideju kako bi knjiga trebala izgledati, odnosno pisala je i naslove poglavlja.


Knjiga je podijeljena u dva dijela te donosi kronologiju života pjesnikinje te neke neobjavljene pjesme, pisma, tekstove i eseje. Također, izdanje obiluje fotografijama, a Selnik je naglasila kako se radi o sirovim i integralnim tekstovima.


»Ovo je izvorno ona. Uglavnom je pisala noću i na rubovima bilježnica je zapisivala datume, a nekad i kakvu napomenu kao što je sljedeća: »Noć sve dublja, glava sve gluplja«. Željela je da se o njoj snimi serija ili film.


Ove bilježnice nisu završena priča jer neka razdoblja nisu opisana. Postoje li negdje bilježnice koje nisu došle do nas – to ne možemo znati. Riječ je o kompleksnoj osobi, vrhunskoj intelektualki koja je, s druge strane, bila ranjiva i naivna te se teško snalazila u privatnom životu. Vrlo zanimljiv, ali i težak karakter«, zaključila je Selnik na predstavljanju.


Život poetese


Izložba »Bajka zvjezdana« autora Marijana Bosnara i Meline Lučić donosi osamnaest izložbenih plakata koji su, fotografijama, isječcima, rukopisima i slikama prikazali dubinu, složenost i veličinu života poetese.


»Cilj nam je bio prikazati cijelu Vesnu Parun – kao književnicu, ali i kao osobu. Ona nije bila samo pjesnikinja jer se njezina aktivnost na književnom planu proširila preko čitavog književnog spektra.


Tako je, osim poezije za odrasle i djecu, pisala i prozu, kazališne tj. dramske tekstove, bila je vrsna satiričarka, bavila se prevođenjem, a bila je i slikarica. Nismo zaboravili niti pojedina vremenska razdoblja njezina života koja su bila od posebne važnosti, a to je zasigurno njezin boravak u Bugarskoj šezdesetih godina prošloga stoljeća.


Osim toga, tamo se i udala. Isto tako, pažnju smo posvetili i pojedincima u njezinom životu koje je ona smatrala važnima. U prvom redu to je Adnan al-Marzuki – Sirijac s kojima je živjela u Zagrebu od 1980. – 1989. i koji je skrbio i brinuo se za nju.


Jedan je plakat posvećen i stogodišnjoj prosjakinji Magdici Kušan koju je upoznala u Stubičkim Toplicama i prihvatila kao svojeg gurua«, naglasio je Bosnar tvrdeći kako su neki dijelovi, kao što je fotografija Petra Breškovića – njezine fatalne prve ljubavi, zapravo ekskluzivni.


U četvrtak je, u sklopu Dan(a) Hrvatskog državnog arhiva dječji dan (»Budi arhivist na jedan sat«, a u petak će se održati arhivski razgovori posvećeni Vesni Parun na kojima će sudjelovati predstavnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog državnog arhiva. U četvrtak i u petak moguće je i razgledavanje izložbe o Vesni Parun uz stručno vodstvo, kao i razgledavanje reprezentativnih prostora Hrvatskog državnog arhiva.