LJETNO ŠTIVO

“To malo mržnje” Joea Abercrombieja: Koktel rata, nasilja, mržnje, ljubavi i seksa

Marinko Krmpotić

Posebnu vrijednost knjizi daju sjajni opisi teškog položaja radništva, stranice koje ovaj fantasy roman na trenutke pretvaraju u društveni roman podižući time ljestvicu vrijednosti ovog štiva jer scena opisanih tijekom pripovijedanja o revoluciji nije bilo samo u prošlosti, već ih ima i danas



ZAGREB – Ljubiteljima fantasy književnosti (ali i drugima koji vole dobru i maštovitu zabavnu književnost) ovo vruće ljeto svakako može biti uljepšano prijevodom prve knjige nove trilogije britanskog pisca Joea Abercrombieja. Riječ je o knjizi »To malo mržnje« (»A Little Hatred«), koja je početni dio trilogije »Doba ludila« (»The Age of Madness«) koju će na našem tržištu slijediti u Engleskoj i svijetu već objavljene »The Trouble With Peace« (2020.) te »The Wisdom of Crowds« (2021.). Dakle, u svjetskim okvirima trilogija »Doba ludila« već je privedena kraju pa oni koji čitaju i na engleskom znaju o kako dobrim knjigama je riječ, a oni koji ovise o prijevodu mogu s »To malo mržnje« (originalno objavljena 2019. godine) krenuti u novu Abercrombie fantasy avanturu, pri čemu će zasigurno s nestrpljenjem čekati da zagrebački izdavač Vorto Palabra objavi, što prije, drugi i treći dio.


Zmajeva uopće nema


Odmah treba reći kako je »Doba ludila« na razini prethodne čuvene trilogije ovog književnika, sjajnog troknjižja »Prvi zakon« sastavljenog od knjiga »Krivnja oštrice« (»The Blade Itself«, 2006.), »Prije njihova vješanja« (»Before They Are Hanged«, 2007.) te »Posljednji argument kraljeva« (»Last Argument of Kings«, 2008.). Sličnost nije samo u kvaliteti, već i u likovima. Naime, radnja nove trilogije u izmišljenom carstvu i vremenu odvija se trideset godina nakon prethodne trilogije, pri čemu novu radnju vode novi likovi, rodbinski sljednici likova znanih iz prve trilogije, likova od kojih se neki javljaju i u ovom troknjižju, ali sada kao stariji, zreliji i udaljeniji od srži zbivanja. Uz to, sličnosti s prvom trilogijom – i općenito radom Abercrombieja – svakako su i u njegovom stilu po kojem je prepoznatljiv i mnogima omiljen, čak i draži od kralja fantasy književnosti, Georgea R.R. Martina, tvorca kultne epopeje »Pjesme vatre i leda« na kojoj je nastala veličanstvena TV- serija »Igra prijestolja«.


Temeljna odrednica tog stila je da je Abercrombie detaljniji, opširiniji i više okrenut unutarnjem emocionalnom te pogotovo psihološkom svijetu svojih likova koji žive u suludom vremenu nasilja i krajnje brutalnosti, što se itekako odražava i na njihov um i na njihove osjećaje. Druga odlika ovog britanskog pisca svakako su zaista odlični, dojmljivi, moćni i često vrlo naturalistički opisi borbi, kako masovnih bitaka tako i, posebno, dvoboja prepunih krvi, mržnje, pucanja kostiju, straha, užasa i smrti. Također, kod Abercrombieja – pogotovo u ovoj knjizi – puno je manje magije i čarolije, a zmajeva uopće nema pa tako njegove knjige puno više od rubova fantasy svijeta zahvaćaju svijet realnosti, ponajprije prošlosti.


Rađanje kapitalizma




I dok je trilogija »Prvi zakon« svojom temeljnom radnjom i okvirima bila »utopljena« u okvire znane nam iz povijesti srednjeg vijeka u Europi, »Doba ludila« nudi iskorak prema industrijalizaciji i rađanju kapitalizma. Istina, od zbivanja opisanih u trilogiji »Prvi zakon« proteklo je samo trideset godina pa to baš ne odgovara realnosti u kojoj je taj proces trajao više stoljeća. No, ne zaboravimo, ovo je fantasy književnost!


Abercrombie je radnju prve knjige »teške« 480 stranica usmjerio prema dvjema glavnim temama. Prva je na jedan način nastavak priče iz prethodne trilogije i vezana je za sukob Juga i Sjevera, točnije rat u koji kreću divlji Južnjaci s namjerom da istjeraju Sjevernjake iz grada Uffritha koji je dio protektorata Unije koja se širi na Jug. Glavne uloge u tom sukobu ovoga puta imaju sinovi nekadašnjih velikih ratnika. Na strani Juga to je Stour Mračni zvani Veliki Vuk, sin Crnog Caldera, a interese Sjevera zastupa Leo dan Brock iliti Mladi Lav, sin Finree dan Brock, guvernerke Anglandije. Naravno, uz njih se javlja velik broj drugih likova od kojih je najbitnija Rikke, kći velikog ratnika Cucka, poglavice Uffritha, djevojka koja svojim vidovnjačkim sposobnostima može utjecati na stvarnost.


U najdramatičnijem trenutku tog sukoba, dvoboju Mladog Lava i Velikog Vuka u tzv. Krvavom krugu ona to i čini, a ishod tog krvavog dvoboja temelj je daljnjih zbivanja s kojima ćemo se, nadamo se, upoznati sljedeće godine u knjizi »The Trouble With Peace«. Isto tako, pratit će se i daljnja zbivanja uz drugu, još zanimljiviju i kvalitetniju priču od spomenute ratničke. Njezina glavna protagonistica je Savine, kći surovog inkvizitora Glokte, koja je od svog zastrašujućeg oca preuzela pamet, ali ne i surovost. Zahvaljujući tome iznimno je uspješna kao investitorica, privrednica i vlasnica nekoliko tvornica. No, neljudski uvjeti u kojima rade svi radnici tog doba dovest će do velike pobune u gradu Valbecku, a za tih će dramatičnih dana revolucije Savine puno naučiti o životu i poslu što ćemo također pratiti u spomenutom nastavku.


Ljubavne štorije


Naravno, sve ove, kao i niz drugih priča i likova, obogaćeni su i ljubavnim štorijama i romansama pa pratimo, primjerice, vezu Rikke i Mladog Lava, odnosno Savine i budućeg prijestolnasljednika Orsa. Tom koktelu rata, nasilja, mržnje, ljubavi i seksa svakako treba dodati i tipične dvorske spletke i borbu za vlast, a posebnu vrijednost knjizi daju sjajni opisi teškog položaja radništva, stranice koje ovaj fantasy roman na trenutke pretvaraju u društveni roman podižući time ljestvicu vrijednosti ovog štiva jer scena opisanih tijekom pripovijedanja o revoluciji nije bilo samo u prošlosti, već ih ima i danas u onim dijelovima svijeta gdje radnici nemaju još svojih prava. Ova približavanja stvarnosti kroz prikaze društvenog stanja tipičnog za bezobzirni feudalizam i kapitalizam ne »ubijaju« onu temeljnu fantasy notu pa će svi ljubitelji ove vrste književnosti, usprkos tom društveno-kritičkom i realističnom hvalevrijednom tematskom iskoraku Abercrombieja, itekako uživati u klasičnim fantasy okvirima pri čemu autor, nedvojbeno namjerno, odaje i svojevrsni hommage Martinu kroz, primjerice, dramatičan ljubavni zaplet i obrat u ljubavnim odnosima Savine i Orsa, nakon što ona dozna da ne smije prihvatiti njegovu bračnu ponudu (iako ga jako voli) jer mu je – sestra!


Sve u svemu, ako ste voljeli knjige »Pvog zakona«, oduševit će vas i početak nove trilogije. Radnja je zanimljiva, napeta i sjajno vođena, likovi izvrsno oživljeni i okarakterizirani, pri čemu je izbjegnuta ona za ovu vrstu književnosti preplošna crno-bijela podjela. Istina, onim najzagriženijim fantasy fanovima možda će nedostajati veći dodir magije i mračnih sila. No toga će, sluti se, biti znatno više u sljedećoj knjizi. Naime završna scena ove knjige je pojava maga Bayaza, lika koji je bio vrlo bitan u prethodnom troknjižju i koji će, očigledno, puno značiti i u nastavku ove nove Abercrombiejeve sage.


O piscu


Joseph Edward Abercrombie rođen je u Lancasteru (Lancashire), a psihologiju je studirao u Manchesteru. Nedugo po završetku studija radi kao pomoćni radnik u nekoliko TV-kuća (primjerice, kuha čaj za TV-ekipu, voditelje i goste!) da bi se potom počeo baviti poslom samostalnog (freelance) filmskog urednika. To mu omogućava puno više slobodnog vremena tijekom kojeg počinje – pisati! Spojivši zaplete iz računalnih igrica i fantasy književnosti, on 2002. godine počinje pisati svoj prvi roman, knjigu »Krivnja oštrice«. Dvije godine potom knjiga je gotova, ali interesa za objavljivanje nema puno i Abercrombie će punu godinu dana obilaziti izdavače od kojih će prvi potencijal tog mladog pisca i te knjige pune nasilja prepoznati izdavačka kuća Gillian Redfearn of Gollancz koja mu, što je za pisca debitanta rijetkost, nudi ugovor težak peteroznamenkaste brojke. Budućnost će pokazati da su bili u pravu jer nakon što se 2006. godine ta knjiga pojavila, svima je sve postalo jasno. Danas je Abercrombie jedan od vodećih autora fantasy književnosti, osvojio je sve najznačajnije književne nagrade tog literarnog »sektora«, a njegovi se romani prodaju u milijunskim nakladama


Iz naziva videoigara koje je volio još kao dječak jasno je zašto njegove knjige posežu u doba europskog srednjeg vijeka. Primjerice, volio je strateške videoigre kao što su »Civilization and Age of Empires«, »Elite«, »Dungeon Master«, »Street Fighter II« te »Red Dead Redemption«. Uz dvije spomenute trilogije objavio je i nekoliko drugih romana koji nemaju veze s likovima iz ovih trilogija, ali se zbivaju na izmišljenim prostorima i vremenu u kojem se odvijaju i trilogije. Ti romani su »Best Served Cold« (2009.), »The Heroes« (2011.) i »Red Country« (2012.). No čini se da mu je najomiljeniji način izražavanja baš trilogija. Jer, kako je potvrdio njegov izdavač, upravo je počeo raditi na novoj trilogiji koja se zove »The Devils« i spoj je špijunskih, detektivskih i triler romana.