Pregled jesenjih naslova

Što ćemo čitati sljedećih mjeseci: Od Pikettyjeva Kapitala do Marquezovih govora

Sandra Sabovljev

Donosimo kratki pregled publicističkih naslova kojima će se nakladnici predstaviti na nadolazećim sajmovima od Frankfurta do Beograda te na domaćem terenu u Zagrebu i Puli



S jeseni, uoči sezone sajmova knjiga, kreće intenzivna izdavačka produkcija. Donosimo stoga kratki pregled najznačajnijih publicističkih naslova kojima će se nakladnici predstaviti na nadolazećim sajmovima od Frankfurta do Beograda te na domaćem terenu u Zagrebu i Puli.


U godini smo u kojoj se na razne načine obilježava(la) stota godišnjica Prvog svjetskog rata. Brojnim naslovima na tu temu pridružit će se i publicistički adut zaprešićke Frakture »Vrtoglave godine: Europa 1900.-1914.« povjesničara Philippa Bloma. On piše o Europi tijekom petnaest godina koje su prethodile ratu i smatra da se dvadeseto stoljeće nije se rodilo u rovovima kod Somme ili Passchendaela, nego u petnaest vrtoglavih godina koje su prethodile Prvom svjetskom ratu. Od nevjerojatne nade u novo stoljeće koju je donio Svjetski sajam u Parizu 1900. do atentata na austrijskog nadvojvodu u Sarajevu 1914, Blom ovo razdoblje istražuje godinu po godinu. Premijeri i seljaci, anarhisti i glumice, znanstvenici i psihopati susreću se na pozornici novoga stoljeća u ovom prikazu raskošnog, nestabilnog doba na rubu katastrofe.


Naklada Ljevak posebno ističe knjigu Antuna Vujića »Hrvatska i ljevica« u kojoj ovaj poznati političar i leksikograf piše o povijesti ljevice u monarhijskoj Jugoslaviji i događajima iz komunističke Jugoslavije. Prema uglednim političarima i publicistima, ova je Vujićeva knjiga važan dio hrvatske bibliografije.




U godini kada Bijelo dugme obiježava 40 godina postojanja Naklada Ljevak objavljuje prvu autoriziranu biografiju jednog od najznačajnijih jugoslavenskih bendova. Biografiju »Šta bi dao da si na mom mjestu« potpisuje Dušan Vesić koji je s članovima benda proveo njihove najznačajnije godine. Glazbom se bavi i knjiga istog izdavača iz pera Alekseja Gotthardija-Pavlovskog. »Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj« rezultat je autorovog istraživanja za doktorski rad u kojem je objasnio razloge popularnosti ove vrste glazbe u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama.


Među VBZ-ovim publicističkim novitetima je »Crno more«, povijesno-esejističko djelo Neala Aschersona ključno za razumijevanje jednog od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora svijeta – Krima i Ukrajine. »Crno more« je oda o moru i njegovim obalama, ali i nevjerojatno čitljivo razmišljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono doziva kulturu, povijest i politiku nestalnog područja Crnog mora. Ascherson priziva svijet Herodota i Eshila; Ovidijevo mjesto progona, na kojem je danas najveća rumunjska luka na Crnom moru; misterioznu energiju kršćanskih barbara; rast ruske moći preko stepa i stoljeća rata između Osmanskoga i Ruskoga Carstva zbog prevlasti nad Crnim morem; i konačno u 20. stoljeću teror staljinizma i njegovih fašističkih neprijatelja… Crno more je mjesto gdje se završila Europa. Mjesto gdje se rodio barbarizam.   

Hemon prkosi konvencijama


VBZ priprema i posljednju objavljenu knjigu Gabriela Garcije Marqueza »Nisam došao držati govor« (2010.). Riječ je o izabranim govorima nobelovca i jednog od najutjecajnijih svjetskih književnika koje je on održao u razdoblju između 1944. i 2007. godine. Knjiga počinje s govorom »Akademija dužnosti«, koji je pisac održao 1944. godine, povodom vlastite mature, a završava govorom »Duša otvorena za poruke« na španjolskom, održanim povodom autorova 80. rođendana, 40. obljetnice od prvog izdanja romana »Sto godina samoće«, te 25. obljetnice primitka Nobelove nagrade. Knjiga uključuje i njegov čuveni nobelovski govor »Samoća Latinske Amerike« iz 1982. godine, održan na ceremoniji dodjele Nobelove nagrade za književnost u Stockholmu.


Sarajavski pisac s čikaškom adresom Aleksandar Hemon u VBZ-u objavljuje »Knjigu mojih života«. Životi Aleksandra Hemona započinju u Sarajevu, tada mirnom jugoslavenskom gradu u kojem se dječakov život vrti oko uličnog nogometa i čarki s djecom iz susjedstva, natezanja sa sestrom te putovanja u inozemstvo s ocem inženjerom-pčelarom. Mladenački i studentski život nastavlja se u više-manje generičkoj pankerskoj buntovnosti, pokušajima provokacije sistema američkom glazbom, amaterskom poezijom i entuzijastičnim novinarstvom. Zatim, zatekavši se slučajno u Chicagu, izdaleka promatra kako u Sarajevu izbija rat i grad završava pod opsadom. Roditelji i sestra bježe, ostavljajući za sobom sve što su ikad poznavali; sâm Hemon započinje novi život, osniva vlastitu obitelj u dalekom, prekooceanskom gradu…


No ipak nije riječ o pukoj memoarskoj prozi. Knjiga mojih života, autorova prva nefikcijska knjiga, prkosi konvencijama i očekivanjima. Ona je efektna ljubavna pjesma barem dvama različitim gradovima: potresna oda korijenima i obiteljskim vezama; srčana posveta novom svijetu koji je prihvatio kao svoj i njime posvuda rasutim, manje ili više izblijedjelim tragovima prošlog.


U istoj biblioteci velika glumica Zdenka Heršak objavila je autobiografsku knjigu »Nosili me vihori« kojoj se prisjeća svojih odnose s muškarcima – kolegama, prijateljima i ljubavnicima pa tako na stranicama ove knjige čitamo mnoge priče o ljudima kao što su Ranko Marinković, Danilo Kiš, Oskar Davičo, Željko Senečić, Vanča Kljaković i brojni drugi umjetnici koji su obilježili i stvarali duh vremena.


U bogatoj produkciji ovog izdavača izlazi i provokativna knjiga » Kraj muškaraca« izraelsko-američke autorice Hanne Rosin. Ova knjiga objavljena 2012. godine temelji se na tezi da mnoštvo najnovijih društveno-ekonomskih pokazatelja sve očitije ukazuje na činjenicu da živimo u vrijeme »uspona žene« te da se polako, ali sigurno nazire »kraj dominacije muškaraca«, predviđajući tako sveopću krizu muškog identiteta.


Iz VBZ-ovog kaputa izlazi i nova knjiga Predraga Matvejevića »O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije« u kojoj autor poziva na racionalnost i toleranciju, te traži obračun s preživjelostima koje nas zaustavljaju na putu modernosti. Veći dio radova koji su ovdje uvršteni izišao je po raznim časopisima u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.


Izdavač Oceanmore izlazi sa zanimljivim reprintom »Loše znanosti« Bena Goldacrea, koji će biti uparen s njegovim novim djelom »Loši lijekovi«.   

Obiteljski ručak


Ben Goldacre, doktor medicine, Guardianov kolumnist i pisac, specijalizirao se za razotkrivanje sumnjivih tvrdnji raznih šarlatana koje nalazi među farmaceutima, novinarima, profesionalnim PR manipulatorima…


»Loša znanost« zasjela je na prvo mjesto publicističkih top lista u Velikoj Britaniji, gdje se prodala u tiraži od preko 400.000 primjeraka, a prevedena je na 25 jezika. »Loši lijekovi« obračunavaju se s industrijom vrijednom 600 milijardi dolara, moćnim pogonom koji zaista treba podrobnije razumjeti kako bi se mogle donijeti najkvalitetnije osobne odluke.


Najjači publicistički novitet iz Profilove radionice prijelomna je knjiga francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja »Kapital u 21. stoljeću«. Radi se o dubinskoj znanstvenoj studiji koja se bavi odnosom između kapitala i rada, predstavljajući ujedno argumentiranu kritiku dominantnog položaja »naslijeđenog kapitala« u suvremenim kapitalističkim društvima zbog čega se rascijep između malobrojnih bogataša i gomile ostalog stanovništva u cijelom svijetu produbljuje, i to tako snažno da se obnavlja nekadašnje klasno, pa čak i kastinsko društvo. Riječ je o nesumnjivo najvažnijoj knjizi ekonomske problematike koja je izašla od početka ovog stoljeća, o čemu svjedoči golem interes kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu gdje je ovaj naslov hit.


Kod istog izdavača priprema se i detaljna biografija savezne kancelarke Angele Merkel iz pera nagrađivanog njemačkog novinara i publicista Stefana Korneliusa. Uz analizu politike, autor u »Angeli Merkel« donosi i nepoznate detalje privatnog života najmoćnije političarke svijeta.


Profil izdaje i »Zviždače« Florence Hartmann u kojima se bivša glasnogovornica tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, kroz primjere šest zviždača raznih zemalja, bavi ljudima koji su riskirajući svoje karijere i sigurnost otkrili krupne slučajeve državnih nezakonitosti, korupcije i neetičkog ponašanja. Hrvatsko izdanje bit će dopunjeno i analizom slučaja Ankice Lepej.


U nešto lakšem tonu Profil svoj niz nastavlja autobiografijom Alexa Fergusona jednostavno naslovljenom »Moja autobiografija«. Ovo je priča nekadašnjeg profesionalnog nogometaša u škotskom Rangersu, globalno poznatog menadžera Manchestera Uniteda s kojim je osvojio 38 trofeja. Na putopisnoj Profilovoj mapi nalazi se i »Zašto Uzbekistanci djecu rade četvrtkom« kojim Kiklopom nagrađeni Jasen Boko prati tragove Aleksandra Velikog. »Prvi svjetski globalizator«, kako ga on zove, osnovao je golemo Carstvo ratujući s najvećom silom tadašnjeg svijeta, došao do ruba poznatog svijeta, osnovao mnogo gradova. Nije, poput Boke, imao problema s prijevozom i na granicama te se trudio spojiti kulture i civilizacije. Kako taj prostor izgleda danas, postoji li još sjećanje na davnog osvajača i kako žive ljudi od Makedonije do Uzbekistana, istražio je autor.


I šećer na kraju, »Obiteljski ručak« gastronomskog maga Ferrana Adrije zasigurno će zaintrigirati mnoge čitatelje osjetljivog nepca. Ferran Adria jedan je od najboljih chefova na svijetu i pune 22 godine kreativna snaga restorana elBulli. Njegov legendarni talent, kreativnost i gastronomska inovacija nadahnuli su kuhare i ljubitelje hrane širom svijeta. Ova je kuharica prilagođena svakome tko i za malo novca kod kuće želi skuhati jednostavan ručak.