Uz pojavu knjige »Izgubljeni biser, nađeni biser, biser«, prvog djelića postumno objavljene ostavštine velike hrvatske pjesnikinje Vesne Krmpotić, zagrebački izdavač Planetopija ovih je dana pažnju na sebe skrenuo i sjajnim izdanjem kultnog »Proroka« Kahlila Gibrana. Posebnost novog izdanja ovog čuvenog djela je u tome što je prijevod sačinila Vesna Krmpotić, a knjiga je rađena uz poštovanje tradicionalnog kineskog uvezivanja knjiga, metode koja je nastala u periodu dinastije Ming (1386. – 1644.) i koristila se sve do početka 20. stoljeća. Već ova dva podatka itekako će privući sve koji cijene ovo moćno, refleksivno i poetsko djelo koje na poseban način prenosi priču o životu, smislu i cilju postojanja.

»Od prvog objavljivanja 1923. godine, ‘Prorok’ je bivao sve popularniji dok nije postao jedna od najčitanijih knjiga svih vremena, uglavnom zahvaljujući oduševljenim čitateljima i usmenoj preporuci. Gibran je odgojen kao katolik, no bio je upoznat i s islamskom i vjerom bahá’í te ga je podjednako oblikovao Istok i Zapad, a svoj pogled na svijet, duboko razumijevanje humanosti pretočio je u 26 pjesama u prozi koje odolijevaju kategorijama i prolasku vremena. Značenje svog djela sam je zažeo riječima: ‘Cijeli ‘Prorok’ govori jedno: ‘Ti si daleko veći nego što znaš, i sve je u redu.’ U jednostavnoj prozi Gibranove riječi nude utjehu i mudro vodstvo: učimo da je znanje već u nama.«, poručuje izdavač u predgovoru ovog divot izdanja.

26 proznih eseja

»Prorok« je sastavljen od 26 proznih eseja kroz koje autor na poetsko-filozofski način progovara o nizu različitih tema i to kroz usta proroka Almustafe koji nakon dvanaest godina svojom voljom odabranog osamljeništva tijekom kojeg je razmišljao o životu i njegovom smislu, odlučuje vratiti se u zavičaj, a prije odlaska druži se s ljudima sredine u kojoj je živio i odgovara na njihova brojna pitanja o najrazličitijim temama – ljubavi, braku, djeci, slobodi, smrti…, a svaki od njegovih odgovora rezultat je dubokih višegodišnjih promišljanja i analiza čovjeka i ljudske prirode, svemira, prolaznosti…Ti su pak odgovori, u konačnici uvijek usmjereni ka pozitivnom odnosu prema životu, stekli ogromnu popularnost što je knjizi u više od sto godina od njezinog nastanka zajamčilo veliku popularnost i pravi kultni status.

Naravno, knjiga je u velikoj mjeri rezultat iskustava samog autora koji je za svog ne predugog života (1883. – 1931.) proživio brojne tragedije i gubitke te silom prilika dobro upoznao filozofiju i način života Istoka i Zapada, što se u njegovom kapitalnom djelu pretvorilo u zbirku zadivljujućih misli.

Podsjetimo, Gibran je rođen u sjevernom Libanonu odakle kao dvanaestogodišnjak s obitelji odlazi u Ameriku sa željom pronalaska boljeg života. Samo dvije godine kasnije vraća se u Bejrut gdje završava gimnaziju te upisuje medicinu. Potom iznova kreće na brojna putovanja i živi u različitim dijelovima Europe (Grčka, Italija, Španjolska, Francuska…), iz koje iznova odlazi u SAD gdje doživljava niz tragedija jer mu od tuberkuloze umiru sestra, polubrat i majka. Pogođen tim udarcima Gibran se okreće proučavanju raznih filozofskih i religijskih djela (Biblija, spisi o Zaratustri i Budi, djela Voltairea, Rousseaua, Nietzschea, Jeffersona, Emersona, Lincolna….), a najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija. Proučavanja uskoro počinje upotpunjavati vlastitim tekstovima, pri čemu u početku piše arapskim, a kasnije i engleskim jezikom na kojem 1923. godine nastaje njegovo najčuvenije djelo – »Prorok«. Kahlil Gibran umro je 1931. godine, u 48. godini u New Yorku, a po vlastitoj su mu želji posmrtni ostaci prevezeni brodom u rodni Libanon i pokopani uz velike počasti.

Spoj lirskog i filozofskog

U Hrvatskoj je »Prorok« doživio već nekoliko izdanja u različitim prijevodima, a ovaj novi zavređuje veliku pažnju i to ne samo stoga što ga je učinila jedna od iznimno značajnih hrvatskih pjesnikinja, već i stoga što je i sama Vesna Krmpotić cijeli život bila vezana uz filozofije Istoka trudeći se u svojim djelima također zahvatiti onaj duhovni dio ljudske ličnosti. Zahvaljujući tome, njezin je prijevod spoj lirskog i filozofskog, a o takvom pristupu svjedoči i njezina davnašnja izjava o smislu i cilju prevođenja: »Moj životopis ne nalazi se samo u knjizi ‘Dijamantni faraon’. U knjizi o Ozirisu. Moj životopis ne nalazi se samo u knjizi ‘Brdo iznad oblaka’. U knjizi ‘Bhagavatar’. U knjizi ‘Put jednote’. Moj se životopis čita u svakoj mojoj knjizi. U svakoj rečenici. U svakomu stihu. Sve ove godine, njih šezdesetak, sav moj napor bio je jedan jedini: kako otpustiti grč – kako pustiti stup duha svetoga da uzađe u svijest i riječ. To je sve što sam uistinu ‘radila’ – pisanje je bilo tek brzometna posljedica opuštanja od nevjerice u nemoguće. Moj suštinski životopis je priča o naporu kako se predati nečemu za što ne treba ni napor, ni trud, ni znanje«, rekla je Vesna Krmpotić.

Iz »Proroka«

Ukorih srce svoje sedam puta!

Prvi put: kad se kušah dočepati

visokoga položaja izrabljujući slabije.

Drugi put: kad se pretvarah da sam hrom

pred onima koji bijahu obogaljeni.

Treći put: nakon što mi bijaše dano da biram,

radije izabrah lagano nego teško.

Četvrti put: kad sam, pogriješivši,

tješio sam sebe pogreškama drugih.

Peti put: kad bijah poslušan iz straha

tvrdeći onda da sam jak u strpljenju.

Šesti put: kad odizah halju

da bih izbjegao glib života.

Sedmi put: kad pjevah hvalospjeve Bogu

i mišljah da je pjevanje vrlina.