ZAGREB – Hrvatska glumica i pjevačica Sanda Langerholz-Miladinov preminula je u 91. godini. Rođena je u Zagrebu 18. srpnja 1932. godine. Na Državnoj muzičkoj školi 1954. završila je solo pjevanje, a studij glume 1956. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Glumila je u Narodnome kazalištu »August Cesarec« u Varaždinu, gdje je tumačila Nedu (M. Matković, »Na kraju puta«), Antigonu (J. Anouilh) i Abru (J. Steinbeck, »Istočno od raja«) te u Zagrebačkome kazalištu lutaka, a 1960. postala je stalnom članicom zagrebačkoga kazališta Komedija. U tome je kazalištu ostvarila najveći broj uloga, napose kao glumica – pjevačica u mjuziklima. Tumačila je Katarinu (C. Porter – Sam i Bella Spewak, »Poljubi me, Kato«), Aldonzu (Dale Wasserman – Mitch Leigh, »Čovjek iz Manche«), gđu Pinella (L. Pirandello, »Čovjek, zvijer i krepost«), Cleu (P. Shaffer, »Crna komedija«), Karen, Muriel i Normu (N. Simon, »Hotel Plaza«), Ninu Filipovnu (M. Grgić – A. Kabiljo, »Jalta, Jalta«), Karolinu Liebherz (J. Freudenreich, »Graničari«), Anu Skok (F. Hadžić, »Češalj«). U Teatru &TD i Teatru u gostima istaknula se kao Ellen Namville u »Ljubafi« M. Schisgala, a na Dubrovačkim ljetnim igrama tumačila je Gertrudu u Shakespeareovu »Hamletu«.

Radila je i kao televizijska voditeljica. Mnogobrojne uloge ostvarila je na radiju i televiziji te na filmu (P. Krelja, »Godišnja doba«, 1979.). Umirovljena je 1992., a i poslije se istaknula u Glumačkoj družini Histrion (A. Šenoa – M. Begović, »Hrvatski Diogenes«) i u Teatru u gostima (Ronald Harwood, »Kvartet«). Također je vodila televizijsku emisiju »Ekran na ekranu« s Ivanom Hetrichom od 1961. do 1970. godine.

Uloga Filipovne

Najpoznatija je po ulogama u mjuziklu »Jalta, Jalta«, filmovima »Ispod crte«, »Zlatne godine«, »Vlakom prema jugu« te »Slučajna romanca«. U »Jalti, Jalti« glumila je i pjevala ulogu Nine Filipovne, domarke u vili gdje se održala konferencije na kojoj su Staljin, Churchill i Roosevelt dijelili svijet. Podsjetimo i da je Sanda Langerholz-Miladinov u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka režirala uspješnicu »Ježeva kućica« prema tekstu Branka Ćopića. Generacije su djece odrastale uz legendarne Ćopićeve stihove o ljubavi prema vlastitom domu iz istoimene slikovnice. Postaviti na scenu, dakle pretočiti u drugi medij, zadrijeti u suptilno i cjelovito poetsko tkivo, prema riječima redateljice Sande Langerholz-Miladinov nije bio nimalo lak zadatak, kako za autorski tim, tako i za izvođače. No, Ćopićevo remek-djelo s prekrasnom glazbom Hrvoja Hegedušića na riječkoj lutkarskoj pozornici zarobilo je srca publike, i već više od dva desetljeća ne silazi s liste najtraženijih predstava i jedno je od evergreena riječkog kazališta lutaka.

Jedinstveni nastupi

Ovim povodom predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je brzojav sućuti obitelji hrvatske kazališne, televizijske i filmske glumice i pjevačice Sande Langerholz-Miladinov u kojem je naglasio da će je se s divljenjem i poštovanjem sjećati svi koji su uživali u njezinim jedinstvenim nastupima.

»Gospođa Langerholz-Miladinov ostat će nam u pamćenju kao jedna od najdugovječnijih hrvatskih kazališnih, televizijskih i filmskih glumica te omiljenijih lica s pozornice i ekrana. Ostvarila je čitav niz vrhunskih uloga, a njezino glumačko umijeće i markantni glas osobito su očarali publiku u poznatom mjuziklu »Jalta, Jalta« u kojem je prva utjelovila lik Nine Filipovne«, naglasio je Jandroković u brzojavu sućuti.

Istaknuo je i da je zasluženo primila brojna priznanja, od kojih su zasigurno neke od najznačajnijih nagrada »Vladimir Nazor« te nagrada hrvatskoga glumišta za životno djelo.

»Poseban pečat karijeri bila je i titula prvakinje zagrebačkog kazališta Komedija u kojem je ostvarila najveći broj svojih uloga«, istaknuo je Jandroković u ime Hrvatskoga sabora i svoje osobno, javila je Hina.