Predstava »Gulliver«, nastala u suradnji Talijanske drame HNK-a Ivana pl. Zajca i Gledališča Koper, premijerno je izvedena u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Poznati predložak Jonathana Swifta inspirirao je dramaturginje Serenu Di Blasio i Valentinu Rivelli za iščitavanje »Gulliverovih putovanja« iz perspektive susreta različitih kultura i jezika na ovim prostorima. U predstavi se tako govori talijanskim i slovenskim jezikom, čuje se i pokoja hrvatska riječ, a redateljica Anđelka Nikolić dolazi iz Srbije. Kao inspiracija poslužili su i povijesni dokumenti o životu u Kopru i Rijeci u 18. stoljeću.

Obiteljski čovjek i pustolov

Irski književnik Jonathan Swift, rođen u Dublinu 1667. godine, otvara u svojem satiričkom djelu »Gulliverova putovanja« iz 1726. godine i pitanje sporazumijevanja i jezičnih nesporazuma. U drugom poglavlju  knjige učenjaci uče Gullivera svojem jeziku, a putujući raznim zemljama on se upoznaje s običajima, zakonima i odgojem djece njihovih žitelja. »Gulliverova putovanja« su fantastični putopis, ali i satira tadašnjih društvenih prilika u Engleskoj. Postoje i prerade svedene na golu fabulu koja se nimalo ne razlikuje od obične bajke. To je bliže djeci, jer ona »Gullivera« uglavnom doživljavaju kao maštovitu priču. Predstava »Gulliver« nastala je na temelju nekoliko epizoda iz »Gulliverovih putovanja«, jer bi u kazališnoj adaptaciji bilo nemoguće obuhvatiti sve.

I na vizualnom planu uprizorenje je reducirano. Minimalističkom scenografijom Duška Milavca, podcrtanom oblikovanjem svjetla Jake Varmuža, dominira detalj zemljovida, a kostimi Mateje Čibej dočaravaju razne narode, kulture i društvene slojeve s kojima se Gulliver susreće na svojim putovanjima. Različiti prostori kojima se kreće naznačeni su scenskim rekvizitima, poput minijaturnih kuća i brodova.

Brodskog liječnika Lemuela Gullivera, koji je nakon pomorske havarije završio na otoku Lilliputu, utjelovio je Bruno Nacinovich. U njegovoj interpretaciji Gulliver je brižan obiteljski čovjek, ali i pustolov koji čezne za novim putovanjima i avanturama. Osim susreta s malenim Lilliputancima, u predstavi je opisana i epizoda u Brobdingnagu čiji su stanovnici visoki poput crkvenih zvonika.

Mjesto slobode

Tako je prikazana oprečnost između Gulliverova dolaska u Lilliput, gdje je on div, i dolaska u sljedeću zemlju među čijim je žiteljima on samo sićušan stvor. Ovi kontrasti u predstavi su pokazani poigravanjem perspektivama, dok glumci kreiraju prizore oslanjajući se na scenski pokret (koreograf je Siniša Bukinac). Razne likove koje je Gulliver upoznao na svojim putovanjima, kao i članove njegove obitelji, razigrano tumače Elena Brumini, Miriam Monica, Igor Štamulak, Gorazd Žilavec i Tjaša Hrovat.

U ovoj glazbenoj bajci važnu ulogu imaju songovi i glazba Mirka Vuksanovića, a posebno je lijepa završna »Pjesma nade« u kojoj kazalište postaje mjesto slobode, zajedništva i vjere u bolji svijet. Poruka je ovog multijezičnog i multikulturalnog »Gullivera« da smo unatoč jezičnim i kulturalnim razlikama zapravo svi jednaki. Ovom koprodukcijom Talijanska drama nastavlja tradiciju postavljanja predstava i za nešto mlađu publiku. Šteta je jedino što predstava nije imala titlove na hrvatskom jeziku, što bi je približilo i onim gledateljima koji ne znaju talijanski jezik. Ne baš brojna premijerna publika ispratila je glumce toplim pljeskom.