U »Figarovom piru« glume Alen Liverić, Jasmin Mekić, Tanja Smoje, Anastazija Balaž Lečić, Igor Kovač, Olivera Baljak, Denis Brižić, Davor Jureško, Aleksandra Stojaković, Andreja Blagojević i Damir Orlić
RIJEKA - Na pozornici HNK Ivana pl. Zajca održavaju se probe za predstavu »Figarov pir«, prvi ovosezonski premijerni naslov Hrvatske drame. Premijera je u subotu, 17. studenoga u 19.30 sati, na Noć kazališta. Glasovitu komediju Pierrea-Augustina Carona de Beaumarchaisa režira mađarski redatelj Robert Alföldi, riječkoj publici poznat po predstavi »Lizistrata«.
»Figarov pir« predstavlja pravu političku satiru i instrument političkog protesta, a dio je Beaumarchaisove trilogije koja donosi čuveni lik Figara – živahnhog, drskog i domišljatog sluge puno pametnijeg od svog gospodara, a u kojoj višestruki nesporazumi donose neke od najsavršenijih farsičnih prizora svih vremena.
Lik grofova sobara i pazikuće Figara utjelovit će glumac Jasmin Mekić, kojega pitamo može li se identificirati s ovim likom.
– Kao profesionalci uvijek bi u sebi trebali pronaći neko zrno koje bi poistovjetili s likom koji igramo. U tom smislu našao sam dodirne točke s Figarom – to su njegova lepršavost, igra, dosjetljivost, snalažljivost i lukavost. Ali, nažalost, Figaro je osoba kojoj je život tako odredio stvari da bude vječiti sluga nekome. No, upravo se u tome nalazi komedija, u kojoj su sluge obično snalažjivije od gospodara. Mislim da smo na dobrom putu i da ćemo postići tu lepršavost. To je jako važno za ovaj tip teatra – ističe Mekić.
Robert Alföldi redatelj je i glumac rođen 1967. u mađarskom gradu Kalocsa. Završio je Akademiju za film i kazalište u Budimpešti. Između 1992. i 1999. godine bio je član ansambla Vígszínház, komedijskog kazališta u Budimpešti. Režirati je počeo 1995. godine. Prvu režiju potpisuje u predstavi »Tristan i Izolda« za Vígszínház. U razdoblju od 1996. do 1998. godine televizijski je voditelj jutarnjeg showa na televizijskoj postaji RTL Klub. Godine 1998. postaje slobodni umjetnik (glumac i redatelj) i do 2006. radi u mnogobrojnim kazališnim kućama u Budimpešti, ali i cijeloj Mađarskoj.
Godine 1999. prvi put javno izlaže svoje slikarske radove, a dvije godine nakon toga prvi se put predstavlja kao redatelj u inozemstvu režirajući »Hamleta« u slovačkoj Nitri. Od 2006. godine radi kao umjetnički ravnatelj Kazališta Bárka u Budimpešti, a od 2008. ravnatelj je Nacionalnog kazališta u Budimpešti. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu.
Nedavno je na međunarodnom opernom festivalu Armel u mađarskom Szegedu dobio dvije prestižne nagrade: nagradu stručnog žirija i nagradu publike za najbolju predstavu na festivalu za operu Williama Mayera »Smrtni slučaj u obitelji« u produkciji Centra za suvremenu operu iz New Yorka.
Lik sluge u »Figarovom piru« istaknut je i u naslovu djela, međutim Jasmin Mekić kaže da se ovdje ipak radi o Suzani koja je prepreka zbog koje kreće komad. Kad je riječ o igranju komedije, Mekić kaže:
– Zapravo volim igrati i dramu i komediju. Neko vrijeme bio sam u fazi da sam stalno glumio komične uloge. Trebalo mi je malo odmora od toga. Komedija je žanr koji je vrlo teško igrati, jer čovjek ne smije karikirati, osim ako se to striktno od njega ne traži. Glumac mora djelovati što prirodnije, a istodobno biti na ivici satire i burleske. Ne smije pretjerati, a opet da publici bude duhovito, što je jako teško postići. U drami je to drugačije – dostignemo katarzičan trenutak i onda ga čuvamo i razvijamo. Komedija uvijek igra na »toplo« – »hladno«. Mislim da je u tome bit i uspjeh komedije. Ako ide do kraja samo na jednoj temperaturi, onda to nije to – osvrnuo se Jasmin Mekić.
Nakon dijela probe koji smo odgledali, redatelja Roberta Alföldija upitali smo u kojoj je mjeri “Figarov pir” aktualan i u današnje vrijeme.
– Ne znam koliko je komad aktualan, to će odlučiti publika – odgovara Alföldi. Ovo djelo govori o ljudima koji se jako puno bore sa svojim životom i probaju svašta u životu. Oni žele doći do nekog normalnog života, a to im nikako ne polazi za rukom. Izdaju se prijatelji i ima puno laži. Jako je teško doći do tog jednostavnog života. Mislim da je to poruka koja je bliska i ljudima danas – govori Alföldi.
U jednoj sceni vidjeli smo detalj hrvatskoga grba, o čemu redatelj kaže:
– Riječ je o nekoj vrsti igre. Grb smo koristili i u »Lizistrati«, gdje je scenografija bila u obliku Hrvatskog sabora. Sada u »Figarovom piru«, mogli bismo reći, imamo hrvatski sud. Međutim, to se može odnositi i na mađarski sud i na bilo koju zemlju koja se tek uči demokraciji. Dakle, u pitanju je samo blaga igra i naznaka vezana uz prethodnu predstavu – objašnjava Alföldi, koji nam je rekao da voli biti u Rijeci.
– Volim ovaj grad, more, ribarnicu, burek…, a riječki glumci su moji prijatelji.
Robert Alföldi potpisuje i scenografiju predstave. Dramaturginje su Magdalena Lupi Alvir i Edina Kenesei, kostimografkinja Sandra Dekanić, a oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak. U »Figarovom piru« glume i Alen Liverić (grof Almaviva), Tanja Smoje (grofica Rozina), Anastazija Balaž Lečić (Suzana), Igor Kovač (Kerubin), Olivera Baljak (Marselina), Denis Brižić (Bartolo), Davor Jureško (Antonio), Aleksandra Stojaković (Dorita), Andreja Blagojević (Bazil) i Damir Orlić (Don Guzman). Prevoditelj je Ivan Tomek.
