Danas će biti održana još jedna Noć muzeja. Riječ je o manifestaciji u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva koja popularizira muzejsku djelatnost. Makar te jedne noći u godini i većina hrvatskih muzeja bilježi dobru posjećenost, veću od one uobičajene. Razloga za to je više – u Noći muzeja ulazi u muzeje su besplatni, organiziraju se i popratne aktivnosti poput raznih radionica, predavanja, performansa, koncerata i slično, a treba spomenuti i stručna vođenja po muzejskim postavima. Sve to posjete muzejima čini zanimljivijima nego što je to, vrlo često, tijekom ostatka godine.

Ne treba zaboraviti ni da su osobito muzeji, diljem svijeta, ponijeli teško breme pandemije. COVID-19 zatvorio je na tisuće radnih mjesta, engleski muzeji u prvoj su godini morali otpustiti 4.000 ljudi, a neki su se našli u situaciji da su bili prisiljeni na, u svijetu muzeja najtežu odluku, prodaju muzejske građe kako bi opstali i zadržali zaposlene. Zbog manje posjetitelja došlo je do drastičnog pada prihoda muzeja, a primjerice zagrebački muzeji suočili su se i s posljedicama potresa. Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, pad posjeta muzejima djelomično je zaustavljen. U pandemijskim okolnostima hrvatski muzeji nastavili su se snalaziti putem online platformi i društvenih mreža, a prema istraživanju Muzejskog dokumentacijskog centra, prvom takve vrste, muzejske je postave pregledalo 17 milijuna online posjetitelja. Taj je iskorak u online svijet ponovo aktualizirao i važnost digitalizacije muzejske građe.

Muzeji su se iznova vratili u »normalno«, a Hrvatsko muzejsko društvo – koje organizira manifestaciju Noć muzeja od 2005. godine, ove godine odašilje poruku: »Muzeji su važni!«, uz sljedeće obrazloženje:

»U vremenu kada se događaju nesagledive promjene u svim sferama života i rada – od dramatičnih klimatskih promjena, pandemije COVID-19, koji su utjecali i utječu na ukupne socijalne, ekonomske i svake druge segmente života, tako i do katastrofalnog potresa koji je pogodio Zagreb, Sisak, Petrinju, dodatno je pojačan osjećaj nesigurnosti. Također, moguće katastrofalne posljedice rata na europskom kontinentu neminovno mijenjaju postavljene prioritete društava u cjelini i svakog pojedinca. Zadnjih godina porasla je svijest o važnosti održivog razvoja, kroz očuvanje prirode, društva i ljudske civilizacije koja je ovim pojavama nepovratno ugrožena.

U svim ovim procesima muzeji imaju svoju važnu ulogu, imaju MOĆ, kako je svjetska muzejska zajednica izrazila u ICOM-u, pa i nova definicija muzeja objavljena uz Međunarodni dan muzej 18. svibnja ove godine, potvrđuje ovo određenje – odgovornost muzejske zajednice za prirodne, kulturne i ekonomske procese u društvu, za očuvanje materijalne i nematerijalne baštine za budućnost, za izgradnju zajednice i pojedinca.

Jer muzeji su: centri edukacije svih društvenih slojeva u području kulturnog nasljeđa; centri razmjene utjecaja i ideja o umjetnosti i komunikacije s posjetiteljima; centri kulturne integracije i interkulturalne kompetencije; nosioci kulturne obnove – urbanističke, socijalne i ekonomske regeneracije; centri za razvoj društvene zajednice – okupljalište svih društvenih slojeva; centri istraživanja, inovacija, primjene najsuvremenijih tehnologija što ih čini pristupačnijima, simpatičnijima, lakše razumijevanje muzejskih koncepata – (mogućnosti za inovacije i istraživanja); centri motivacije i ishodišta za razvoj kulturnih i kreativnih industrija – (individualne kreativnosti i inspiracije); centri ekonomskog utjecaja i generatori ekonomskog oporavka i održivog razvoja; važni nosioci promicanja znanstvenih činjenica o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama; generatori razvoja kulturnog turizma, održivosti zajednice i otvaranja novih radnih mjesta te ključni partneri u putovanjima i turizmu, nezaobilazne destinacije.«

Sa svim ovim spoznajama ulazimo u još jednu Noć muzeja, kad će oni biti važni, ne samo te jedne noći, nego i svakog drugog dana u godini. A na muzealcima je da učine da muzeji ne budu »dosadni«, kako se ponekad može čuti.