RIJEKA U Pomorskom i povijesnom muzeju  Hrvatskog primorja  jučer je  otvorena  izložba »Aquileia – Salona – Apollonia – putevima Jadrana od 2. stoljeća prije Krista do početaka srednjeg vijeka«  kojom se ukazuje  na  povijesnu vrijednost Jadranskog mora  koje je spajalo različite svjetove i omogućavalo razmjenu ne samo gospodarskih dobara, već i različitih kultura te na koncu i njihovo miješanje.

Kroz  niz postera,  plakata i arheoloških  artefakata  izložba  ilustrira  plovidbeni put koji ide  istočnom jadranskom obalom  od  Grčke  preko Albanije,  Dalmacije, vanjskih rubova  kvarnerskih otoka  prema zapadnoj  obali Istre i dalje do Akvileje, glavnog  trgovačkog,  lučkog,  proizvodnog  i vojnog centra sjeverne Italije.

Kako  je  naglasio  arheolog Ranko Starac,  ovo  je  bitno  jer  se  uspostavom Akvileje u 2. stoljeću prije Krista  počinje efikasno provoditi romanizacija čitavog našeg priobalja i njegovo uključenje u  korpus  rimske civilizacije.

Od Poreča do Crikvenice

Predmeti  prikazani  na izložbi,  a  mahom se  radi  o  keramici, uljanicama,  finom stolnom  posuđu i amforama,  uglavnom  potječu iz dugogodišnjih  iskopavanja na antičkom  lokalitetu  Lorun  kod  Poreča  gdje je jedna ugledna obitelj italskih doseljenika  izgradila ne samo  ljetnikovac, već je uz  proizvodnju  ulja i vina, tipičnu za  južnu i zapadnu obalu Istre, pokrenula   centar  proizvodnje  keramike, od stolnog posuđa i uljanica do građevinske opeke  i amfora.  

U 1. stoljeću nove  ere  jedan od italskih doseljenika  keramičarsku  radionicu  pokreće  u Crikvenici  i svoje proizvode distribuira po čitavom  Jadranu i dalje po Sredozemlju.  Danas  nam  ti  kremički  predmeti  pomažu   graditi  vrlo složen  mozaik  društvenih odnosa  na prostoru  Mediterana  u  prvim stoljećima  nakon Krista.

U  okviru izložbe posebno je obrađeno i otočko redovništvo u razdoblju od 9. do 12. stoljeća  kad se na kvarnerskim  otocima  gradi  niz samostanskih sklopova koji imaju  funkciju  nadzora pomorskih putova.  To je vrijeme  kad  se uspostavlja nova  veza  između Venecije i sjevernojadranskog priobalja, nekoliko  stoljeća  nakon  propasti  stare  rimske civilizacije i  kasnijeg  Bizantskog Carstva. 

Plovni putevi

Glavni autori  izložbe su Morana Čaušević Bully, Francis Tassaux i  Zrinka Ettinger Starčić,  a  nastala je  kao  rezultat međunarodne suradnje ostvarene u okviru programa »Adriaticummare – Adriatlas« čiji je začetnik i voditelj  Francis Tassaux,  profesor emeritus na Sveučilištu Bordeaux 3  i istraživač pri centru Ausonius iz Francuske.

Cilj programa, u kojem sudjeluju znanstvenici svih zemalja koje okružuju Jadransko more (Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija), jest sakupiti najvrijednije podatke o arheološkim lokalitetima datiranima od željeznog doba do sredine 8. stoljeća poslije Krista, koji su nastali i razvijali se upravo zahvaljujući jadranskim plovnim putevima koji su spajali Istok sa Zapadom i Sjever s Jugom. 

U sklopu  Rendez-vous festivala  Francuske u Hrvatskoj izložba je već gostovala u Malom Lošinju i u Zagrebu, a u Rijeci  će biti postavljena  do 26.  veljače iduće godine.