Galerija »Pet kula« prirodno mjesto Fondacije Miroslav Šutej, ponajprije zato jer je Šutej neizmjerno volio Motovun, a sada su u obnovljenim prostorima zadovoljeni svi uvjeti za vrhunske izložbe – kaže Snježana Pintarić, ravnateljica zagrebačkog MSU-a i predsjednica savjeta Fondacije Miroslav Šutej
Izložba radova proslavljenog hrvatskog likovnog umjetnika Miroslava Šuteja (1936-2005) može se razgledati u novoobnovljenoj Galeriji »Pet kula« u Motovunu. Ta je galerija temeljito preuređena i opremljena klima uređajima te drugom potrebnom infrastrukturom za izlaganje likovnih djela te danas predstavlja jedan od ponajboljih galerijskih prostora u Istri, pa i Hrvatskoj.
Galeriju vodi Fondacija Šutej, a na čelu su joj ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu Snježana Pintarić i Šimun Šutej, sin Miroslava Šuteja. Fondaciju je osnovala obitelj velikog slikara zbog stručne skrbi o umjetnikovoj ostavštini te čuvanju, prezentaciji i izlaganju djela Miroslava Šuteja, ponajprije u Motovunu, ali i u drugim galerijama u zemlji i inozemstvu.
Odabir za stalni postav
– Ova je galerija prirodno mjesto Fondacije Miroslav Šutej, ponajprije zato jer je Šutej neizmjerno volio Motovun, a sada su u obnovljenim prostorima zadovoljeni svi uvjeti za ovakve izložbe – kaže Snježana Pintarić, predsjednica savjeta Fondacije Miroslav Šutej, koja je i postavila motovunsku izložbu.
Hrvatski grb je nastao u Motovunu
Razgledavanje uz najavu
U galeriji su trenutno izloženi Šutjevi radovi manje poznati javnosti, a to su radovi iz ciklusa »Kokoši«. Nastali su u njegovoj ranoj figurativnoj fazi, u vrijeme školovanja, a naslikani su u rodnoj mu Dugoj Resi. Nasuprot njima, prvi motovunski postav Šutejevih djela čine i radovi iz jednog od posljednjih njegovih ciklusa – »Kaos« – koji je nastao 1990-ih, a većim su dijelom pohranjeni u jednoj švicarskoj galeriji. »Kaos« je – naglašava Snježana Pintarić – vizualno vrlo atraktivan ciklus koji predstavlja Šuteja u zrelim godinama kao svježeg i kreativnog autora.
Ovo je zapravo prva u nizu Šutejevih izložbi u Galeriji »Pet kula«, pa kao takva u određenom smislu ima i edukativan karakter. Izložene su figurativne slike, ali i gvaševi koji predstavljaju njegovu fazu ili ciklus prijelaza iz figurativnog slikarstva u apstrakciju. Nakon ove izložbe uslijedit će izložbe radova iz ostalih Šutejevih ciklusa kako bi se javnosti što cjelovitije predstavio njegov bogat, raznovrstan i zanimljiv opus, te napravio odabir za stalni Šutejev postav u Motovunu.
Iako je na prvom mjestu kontinuirano predstavljanje Šutejeva stvaralaštva – a budući da je on često mijenjao teme koje je obrađivao samo se iz njegova stvaralaštva može godišnje postaviti nekoliko izložbi – motovunska galerija neće izlagati samo Šutejeva djela, već joj je cilj predstaviti ponajprije radove relevantnih domaćih i stranih umjetnika koji su 1960-ih godina, poput Šuteja, krčili svoj put u suvremenoj umjetnosti.
Snježana Pintarić i Šimun Šutej smatraju da Galerija »Pet kula« može na kulturnoj karti Hrvatske zauzeti zapaženo mjesto. Iako u Puli djeluje Muzej suvremene umjetnosti, a u Novigradu Galerija Rigo, u Istri ima prostora i za ovakvu galeriju u Motovunu. Pintarić je načelno najavila suradnju tih ustanova kako bi se Istri, njenoj likovnoj publici i turistima koji je posjećuju u najboljem svjetlu predstavila moderna hrvatska likovna umjetnost.
Kuća u Motovunu kupljena od honorara MoMA-e
Veze Šuteja i Motovuna vrlo su snažne. Jedan od najproduktivnijih, ali i najinovativnijih hrvatskiih likovnih umjetnika u drugoj polovici 20. stoljeća, ubrzo nakon završetka studija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1961. godine, počinje privlačiti pozornost kritike i publike. U vrijeme dok je bio suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića, 1963. godine, sudjeluje na 3. bijenalu mladih u Parizu gdje osvaja Grand-prix za slikarstvo. Kada je 1962. godine nastala njegova glasovita slika »Bombardiranje očnog živca I« koju je otkupio Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, autor je zarađenim novcem kupio kuću u Motovunu u kojoj je do smrti, 2005. godine, često boravio i stvarao.
Koncem 1960-ih Šutej se aktivno uključio u rad Odbora za obnovu Motovuna koji je u konačnici pridonio revitalizaciji grada. Kasnije je postao sudionikom Motovunskih likovnih susreta koji su u prvoj polovici 1970-ih trasirali put suvremene likovne umjetnosti šireg okruženja. Miroslav Šutej je bio umjetnik bogate mašte i senzibiliteta, a njegovo stvaralaštvo ostavilo je vidan i dubok trag ne samo na hrvatskoj već i međunarodnoj likovnoj sceni. Zbog toga njegove radove nalazimo u vodećim svjetskim galerijama i muzejima kao što su Tate Galery u Londonu, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, ali i u zbirkama zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti i riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
– To su djela koja su željela razgovarati s posjetiteljima, s onima koji ih gledaju. To su djela koja svaki posjetitelj može oblikovati kako želi pomičući pojedine njihove dijelove prema svom nahođenju. Upravo po tomu je Šutej postao prepoznatljivi u cijelom svijetu – kaže Snježana Pintarić
